Arhiv tekstova

8. studenoga 1656. godine rodio se u Londonu Edmond Hally, engleski matematičar i  astronom, koji je objasnio putanju komete koja se po njemu zove Halleyev komet.

9. studenoga 1799. godine Napoleon Bonaparte izveo je državni udar.

9. studenoga 1818. godine rodio se Ivan Sergejevič Turgenjev, ruski pisac. Najvažnija su mu djela romani Očevi i djeca i Plemićko gnijezdo. 

9. studenoga 1884. godine otvorena je u Zagrebu Strossmayerova galerija. 

9. studenoga 1938. Ministarstvo propagande Trećega Reicha organiziralo je protužidovske demonstracije, kako bi obilježili neuspio pokušaj državnoga udara (1923. godine). Demonstracije su prerasle u divljanja i dirigiranu histeriju tijekom koje su nacisti razbili mnoge izloge trgovina koje su držali Židovi. Taj se zločin pamti pod imenom Kristalna noć.

9. studenoga 1970. godine umro je Charles de Gaulle, francuski časnik, političar i državnik. Bio je vođa francuskoga antifašističkoga pokreta otpora i predsjednik Republike Francuske od 1958. do 1969. godine.  Rođen je 22. studenog 1890. godine

9. studenoga 1989. nakon proslave povodom 750. obljetnice Berlina, Nijemci s obje strane počeli su rušiti Berlinski zid. 

10. studenoga 1483. godine rodio se Martin Luther, njemački teolog i pokretač reformacije. Preveo je Bibliju na njemački jezik. Umro je 18. veljače 1546. godine.

10. studenoga 1759. godine rodio se Friderich Schiller, književnik njemačkoga romantizma, dramatičar i filozof. Najvažnija djela su drame Villhelm Tell, Ivana Orleanska te roman Razbojnici. 

10. studenoga 1938. umro je predsjednik Turske Mustafa Kemal, nazvan Atatürk (otac Turaka). Bio je borac za modernizaciju Osmanlijskoga Carstva, a kasniji republikanac, vođa Mladoturaka, koji su početkom 20. stoljeća nagovijestili burne promjene u Carstvu. Proveo je agrarnu reformu, uspostavio jednakost svih građana pred zakonom, žene su dobile pravo glasa. Modernizirao je zakonodavstvo, a u skladu s tim morao je potpuno reorganizirati sudstvo. Vjeru je odvojio od države, a vjerske redove ukinuo. Budući da je odlučio europeizirati tursko društvo, islamski je kalendar zamijenio gregorijanskim. Kako bi potaknuo napredak gospodarstva, organizirao je javne radove. Ankara je postala veliko gradilište. U to je doba ženama zabranjeno nošenje feredže, a muškarcima fesa.

11. studenoga 565. u Konstantinopolisu je umro Justinijan I. Veliki, najsnažniji vladar Bizantskoga Carstva u 6. stoljeću. 

11. studenoga 1821. godine rodio se u Moskvi Fjodor Mihajlovič Dostojevski, najvažniji predstavnik ruskoga realizma. Najvažnija su mu djela romani Zločin i kazna, Idiot te Braća Karamazovi, koja su ga svrstala u svjetske klasike. Umro je 9. veljače 1881. godine u Sankt Petersburgu.

Odrastao je u osiromašenoj plemićkoj obitelji u sjeni dominantnoga oca te svakodnevno nasilje u vojnoj školi, kao i Puškinova smrt u nerazjašnjenim okolnostima, opredijelili su Dostojevskoga prema revolucionarnim, zapravo, anarhističkim načelima kojima se suprotstavljao despotizmu. Nakon neuspjele revolucije osuđen je na smrt – odluka o pomilovanju stigla je dok je stajao u redu pod vješalama odjeven u mrtvačku odoru.

O njemu se priča da je bio strastveni kockar te da je honorare od nekih romana unaprijed potrošio te bio pod neprestanim udarom kockara kojima je bio dužan te izdavača, koji su tražili od Dostojevskog da poštuje dogovorene rokove. Događalo se da je zadnje retke romana pisao u tiskari te da dovršena djela nije pročitao, a kamoli redigirao. 

11. studenoga 1918. u željezničkom vagonu u blizini Compiegna bezuvjetnu kapitulaciju Njemačke u Prvome svjetskom ratu potpisao je Matthias Erzberger. Saveznike je predstavljao francuski maršal Ferdinand Foch.

11. studenoga 1945. održani su izbori za oba doma Ustavotvorne skupštine (Savezna skupština i Skupština naroda) – prvi su put u povijesti Hrvata na izborima sudjelovale žene. 

12. studenoga 1938. objavio je Hermann Göring planove Adolfa Hitlera o deportaciji 4 milijuna Židova na Madagaskar.

13. studenoga 1991. četrdeset dvoje dobitnika Nobelove nagrade potpisala su peticiju za zaustavljanje velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku.

14. studenoga 1838. rođen je August Šenoa, hrvatski književnik. Kao i mnogi hrvatski velikani, Šenoa nije etnički Hrvat – otac mu je bio Čeh, majka Slovakinja, no to ga nije spriječilo da zavoli domovinu te postane najvećim hrvatskim književnikom druge polovice 19. stoljeća. Najvažnija su mu djela Pripovijesti – među njima svakako valja izdvojiti Prosjaka Luku – te Zagrebulje te historijski romani Čuvaj se senjske ruke, Diogeneš, Kletva, Seljačka buna te nenadmašan roman o staleškim razlikama u drevnome Zagrebu Zlatarevo zlato.