Arhiv tekstova

Proteklog tjedna, od 24. do 30. listopada, bile su otvorene kapije beogradskog sajma gdje se na 12 tisuća četvornih metara održao 51. Međunarodni sajam knjiga. Na sajmu je sudjelovalo preko 800 izlagača, od toga 300 inozemnih iz 21 zemlje svijeta. Po prvi puta na sajmu su izlagali nakladnici iz Pakistana i Indonezije. 

Od 2002. godine Savjet Sajma ustanovio je državu počasnog gosta, što su ove godine bile Sjedinjene američke države. Američka književnica Gish Jen i književnik Goran Petrović proglasili su Sajam otvorenim. Ovogodišnji je sajam posjetio i premijer Vojislav Koštunica koji je tom prilikom izjavio medijima, kako će 51. sajam knjiga u Beogradu ostati upamćen, ne po boljoj organiziranosti, većem broju izlagača i nakladnika, te velikoj posećenosti i zainteresiranosti čitateljske publike, značajnim novim naslovima i povoljnijim cijenama značajnih izdanja, već, »po najvažnijoj knjizi za Srbiji, Ustavu, kojim se definira suvremena država Srbija i njen suvereni dio Kosovo«.

KULTURNA MANIFESTACIJA: Ipak, beogradski sajam knjiga je značajna međunarodna kulturna manifestacija koja svake godine ugošćava sve veći broj inozmenih nakladnika, s tendencijom duljeg kulturnog razvitka, sa što manje neposredne involviranosti politike, pogotovo imajući u vidu da prvo zvanično istraživanje po narudžbi Narodne knjižnice Srbije pokazuje da osam posto ljudi u Srbiji nikada nije pročitalo niti jednu knjigu. Ipak, pozitivna slika sajma je to što je po procjenama organizatora ovogišnji za prvih nekoliko dana posjetilo preko 100 tisuća ljudi.  Mada, sudeći po nevjerojatnoj gužvi u dvoranama i van njih, a što je užitak razgledanja, traženja i otkrivanja zanimljivih naslova i nalaženja povoljnih cijena knjiga, svakom posjetitelju otežalo i načinilo manje prijatnim, čini se kao da je nekoliko puta veća posjećenost od ovaš sajamske procjene. Također, pozitivni dojam je i velika posjećenost od strane najmlađe publike, školaraca, jer se četvrtog sajamskog dana dojmilo kao da je u tijeku »Školski dan« koji je bio organiziran dan-dva prije za učenike.

EX- JU REPUBLIKE: Za razliku od predhodnih ove je godine bio značajno veći broj nakladnika i izlagača iz bivših republika Jugoslavije sudjelovalo na sajmu knjiga ikoje, ovog puta nisu imale status inozmenih izlagača. Sudjelovala je BiH sa produkcijom prezentiranom na ukupno sedam štandova, te nakladnici iz Republike Srpske; Sloveniju je na Sajmu prezentirala beogradska filijala »Mladinske knjige« koja je došla sa sedam izdanja na srpskom, ali i sa nekoliko na hrvatskom jeziku, koja se, kako je kazao menadžer prodaje Miroslav Jovanović, dobro prodaju. Makedonci zbog tehničko organizacijskih i financijskih problema, ove godine nisu uspjeli sudjelovati, dok su iz Hrvatske izlagali »Demetra«, »Globus«, Hrvatska gospodarska komora, SKD »Prosvjeta« i jedan od najvećih hrvatskih nakladnika »Školska knjiga«. Zagrebačka »Školska knjiga« je na Sajam, pokraj knjiga, donijela i katalog pomoću koga zainteresovani mogu naručiti njihova izdanja. Najveće interesiranje posjetitelja na štandu »Školske knjige«, koja posebno njeguje stručnu i znanstvenu literaturu, privukli su naslovi iz oblasti medicine. »Školska knjiga« koja godišnje objavi oko 200 naslova, pokriva polovicu hrvatskog tržišta i izvanudžbeničkom literaturom.

NAGRADE BEOGRAĐANIMA: Nakladnik godine 2006. po odluci žirija je »Službeni glasnik« iz Beograda; nagradu za nakladnički poduhvat odnijela je monografija »Morava« u nakladi Zavoda za udžbenike, Beograd; nagradu za ediciju za 2006. godinu odnijeli su Biblioteka »Agora« iz Beograda i kolekcija »Odgovori« autora Miloša Jevtića, dok je za najbolju dječju knjigu proglašena knjiga u nakladi »Kreativnog centra« iz Beograda, »Daj mi krila jedan krug« Vladimira Andrića. Najljepša knjiga je »Srbija 1914 – 1918«, dok je nagradu za najljepše sajamsko prezentiranje odnio Clio, nakladničko poduzeće također iz Beograda.

Na radost studenata i ostalih s »plićim džepom«, Beogradski sajam je otvorio kapije  za ljubitelje knjige, jedan dan dulje, besplatno kao i prethodnih godina. Inače, cijena karte je bila 180 dinara za sve one koji nisu umirovljenici, studenti, đaci ili dio grupnog posjeta.                                                                D. Po.Proteklog tjedna, od 24. do 30. listopada, bile su otvorene kapije beogradskog sajma gdje se na 12 tisuća četvornih metara održao 51. Međunarodni sajam knjiga. Na sajmu je sudjelovalo preko 800 izlagača, od toga 300 inozemnih iz 21 zemlje svijeta. Po prvi puta na sajmu su izlagali nakladnici iz Pakistana i Indonezije. 

Od 2002. godine Savjet Sajma ustanovio je državu počasnog gosta, što su ove godine bile Sjedinjene američke države. Američka književnica Gish Jen i književnik Goran Petrović proglasili su Sajam otvorenim. Ovogodišnji je sajam posjetio i premijer Vojislav Koštunica koji je tom prilikom izjavio medijima, kako će 51. sajam knjiga u Beogradu ostati upamćen, ne po boljoj organiziranosti, većem broju izlagača i nakladnika, te velikoj posećenosti i zainteresiranosti čitateljske publike, značajnim novim naslovima i povoljnijim cijenama značajnih izdanja, već, »po najvažnijoj knjizi za Srbiji, Ustavu, kojim se definira suvremena država Srbija i njen suvereni dio Kosovo«.

KULTURNA MANIFESTACIJA: Ipak, beogradski sajam knjiga je značajna međunarodna kulturna manifestacija koja svake godine ugošćava sve veći broj inozmenih nakladnika, s tendencijom duljeg kulturnog razvitka, sa što manje neposredne involviranosti politike, pogotovo imajući u vidu da prvo zvanično istraživanje po narudžbi Narodne knjižnice Srbije pokazuje da osam posto ljudi u Srbiji nikada nije pročitalo niti jednu knjigu. Ipak, pozitivna slika sajma je to što je po procjenama organizatora ovogišnji za prvih nekoliko dana posjetilo preko 100 tisuća ljudi.  Mada, sudeći po nevjerojatnoj gužvi u dvoranama i van njih, a što je užitak razgledanja, traženja i otkrivanja zanimljivih naslova i nalaženja povoljnih cijena knjiga, svakom posjetitelju otežalo i načinilo manje prijatnim, čini se kao da je nekoliko puta veća posjećenost od ovaš sajamske procjene. Također, pozitivni dojam je i velika posjećenost od strane najmlađe publike, školaraca, jer se četvrtog sajamskog dana dojmilo kao da je u tijeku »Školski dan« koji je bio organiziran dan-dva prije za učenike.

EX- JU REPUBLIKE: Za razliku od predhodnih ove je godine bio značajno veći broj nakladnika i izlagača iz bivših republika Jugoslavije sudjelovalo na sajmu knjiga ikoje, ovog puta nisu imale status inozmenih izlagača. Sudjelovala je BiH sa produkcijom prezentiranom na ukupno sedam štandova, te nakladnici iz Republike Srpske; Sloveniju je na Sajmu prezentirala beogradska filijala »Mladinske knjige« koja je došla sa sedam izdanja na srpskom, ali i sa nekoliko na hrvatskom jeziku, koja se, kako je kazao menadžer prodaje Miroslav Jovanović, dobro prodaju. Makedonci zbog tehničko organizacijskih i financijskih problema, ove godine nisu uspjeli sudjelovati, dok su iz Hrvatske izlagali »Demetra«, »Globus«, Hrvatska gospodarska komora, SKD »Prosvjeta« i jedan od najvećih hrvatskih nakladnika »Školska knjiga«. Zagrebačka »Školska knjiga« je na Sajam, pokraj knjiga, donijela i katalog pomoću koga zainteresovani mogu naručiti njihova izdanja. Najveće interesiranje posjetitelja na štandu »Školske knjige«, koja posebno njeguje stručnu i znanstvenu literaturu, privukli su naslovi iz oblasti medicine. »Školska knjiga« koja godišnje objavi oko 200 naslova, pokriva polovicu hrvatskog tržišta i izvanudžbeničkom literaturom.

NAGRADE BEOGRAĐANIMA: Nakladnik godine 2006. po odluci žirija je »Službeni glasnik« iz Beograda; nagradu za nakladnički poduhvat odnijela je monografija »Morava« u nakladi Zavoda za udžbenike, Beograd; nagradu za ediciju za 2006. godinu odnijeli su Biblioteka »Agora« iz Beograda i kolekcija »Odgovori« autora Miloša Jevtića, dok je za najbolju dječju knjigu proglašena knjiga u nakladi »Kreativnog centra« iz Beograda, »Daj mi krila jedan krug« Vladimira Andrića. Najljepša knjiga je »Srbija 1914 – 1918«, dok je nagradu za najljepše sajamsko prezentiranje odnio Clio, nakladničko poduzeće također iz Beograda.

Na radost studenata i ostalih s »plićim džepom«, Beogradski sajam je otvorio kapije  za ljubitelje knjige, jedan dan dulje, besplatno kao i prethodnih godina. Inače, cijena karte je bila 180 dinara za sve one koji nisu umirovljenici, studenti, đaci ili dio grupnog posjeta.                                                                D. Po.