Arhiv tekstova

U lipnju 1971. godine Savezna skupština proglasila je amand-mane na Ustav Jugoslavije, u kojima je predlagano njezino konfederalno preuređenje. Prema tim amandmanima, suverena se prava ostvaruju u republikama, a federaciji pripadaju samo ona prava koja su izričito utvrđena Ustavom, i to na temelju suglasnosti svih republika.

Međutim, mnogi su se opirali hrvatskim zahtjevima. U savez-nim organima vlasti i nekim republikama, posebno u Srbiji, sve su glasnije bile optužbe da Hrvatska razbija Jugoslaviju. Tito je povukao potporu hrvatskom vodstvu, a u listopadu 1971. godine Jugoslavenska je narodna armija održala velike vojne vježbe u Hrvatskoj kojima je pokazala odlučnost u obrani poretka koji je, navodno, bio ugrožen hrvatskim proljećem.

KARAĐORĐEVO: Hrvatski nacionalni pokret je slomljen potkraj 1971. godine na sastanku Tita i hrvatskog vodstva u Karađorđevu. Hrvatsko je vodstvo optuženo da je dopustilo jačanje nacionalističkih i šovinističkih tendencija. Posebno su kritizirani Savka Dapčević-Kučar i Miko Tripalo, koji su podnijeli ostavke na svoje dužnosti. 

Nakon sloma hrvatskog proljeća političko je vodstvo Jugoslavije počelo progone ljudi i ustanova koji su u njemu sudjelovali. Mnogi su ljudi uhićeni i osuđeni na zatvorske kazne. Politički život u Hrvatskoj gotovo je zamro za sljedećih desetak godina.

USTAV IZ 1974.:  Potkraj 60-ih i početkom 70-ih godina republička vodstva Slovenije i Srbije također su kritizirala jugoslavenski državni sustav i zahtijevala njegovu promjenu, iako iz različitih pobuda. Ti događaji, uz Hrvatsko proljeće, uvjerili su Tita i njegova najbližeg suradnika Edvarda Kardelja da se jugoslavenska federacija mora preurediti ili će se raspasti. 

Novim Ustavom SFRJ, donesenim 21. veljače 1974. godine, pokušalo se spasiti Jugoslaviju. Ustav je u jugoslavensku federaciju unio konfederalne postavke. 

Republike i pokrajine dobile su veću samostalnost. Suverenitet republika postao je jači od saveznog. Odluke na saveznoj razini donošene su sporazumom među republikama, pri čemu je svaka republika imala ustavno pravo veta. Sve su republike bile jednako zastupljene u tijelima federacije. Tito je proglašen doživotnim predsjednikom SFRJ.            g