Arhiv tekstova

 

Koliko zvijezda možemo vidjeti noću?

 

Kada po vedroj noći promatramo nebo sa zvijezdama, čini se da ih ima bezbroj. Bez teleskopa se vidi samo 6000 zvijezda. To ne znači da čovjek, gledajući u nebo, može izbrojati svih šest tisuća. Jedna četvrtina ovog broja se nalazi suviše na jugu i ne može se vidjeti. Zvjedano nebo se može fotografirati pomoću kamere pričvršćene za teleskop. Ako se upotrijebe veoma jaki teleskopi, moguće je fotografirati više od milijardu zvijezda. Kada se jednom otkrije zvijezda na nebu, onda joj se mora dati ime ili broj za raspoznavanje. U davno vrijeme, Arapi, Grci, Rimljani i Kinezi – davali su imena najsjajnijim zvijezdama i upisivali ih u katalog. Današnji katalog sadrži više od 500.000 zvijezda. 

 

Koje su zvijezde najbliže?

 

Za razdaljine u svemiru stvorena je posebna jedinica za mjerenje koju nazivamo svjetlosna godina. Ona predstavlja daljinu koju svjetlosni zrak pređe tijekom jedne godine. Pošto svjetlost putuje brzinom od oko 300.000 kilometara u sekundi, za jednu godinu će preći put od 10 bilijuna kilometara. Najbliža zvijezda nam je Alfa Kentaura koja je od planeta Zemlje udaljena 4,3 svjetlosne godine. Najudaljenije zvijezde koje možemo vidjeti golim okom su udaljene od nas 800.000 svjetlosnih godina. Kroz velike teleskope možemo vidjeti zvijezde čija je svjetlost krenula prema Zemlji prije milijardu godina a one više i ne postoje.

 

Zašto zvijezde sjaje?

 

Zvijezda je lopta vrelog plina koja sija svojom svjetlošću. Planete, kao i Mjesec, svijetle odbijenom Sunčevom svjetlošću, dok izgleda da zvijezde trepere. Ovo se čini zbog supstanci u zraku između zvijezda i Zemlje koje prelamaju svjetlost zvijezda. 

  Zašto Sunce sija? Zato što je zvijezda, i to ne baš velika i sjajna jer postoje još milijuni zvijezda koje su stotinu puta veće od Sunca. 

    Zvijezde su nebeska tijela koja se sastoje od usijanih plinova čija je temperatura tolika da bi željezo u trenu isparilo. 

    Zvijezde padalice su meteori. Meteori su mala, čvrsta tijela koja putuju prostorom i mogu proći i kroz Zemljinu atmosferu i tada ostavljaju užaren svijetli trag koji nastaje zbog topline koju stvara trenje zraka o njihovu površinu. Mnogi meteori su veličine čiodine glave a mogu težiti i nekoliko tona. Na Zemlju svakog dana padne tisuće minijaturnih meteora.