Arhiv tekstova

1. studenoga 1869. u Puli je osnovana čitaonica, središnje okup-ljalište nacionalno svjesnih intelektualaca, iz koje su izlazile mnoge hrvatske ideje.

Želja Hrvata da žive u jednoj državi bila je u 16. i 17. stoljeću prisutna među svećenstvom i plemstvom, no tek kada su se u 18. stoljeću trgovci i vlasnici manufaktura, uz rijetke plemiće koji su se bavili trgovinom, suočili s problemom političke rascjepkanosti hrvatskih zemalja, javila se ideja političkoga jedinstva Hrvata. Početkom 19. stoljeća slali su trgovci, obrtnici, odvjetnici, ljekarnici i liječnici te viši državni činovnici svoje sinove na sveučilišta u Beč, Peštu, Graz, Prag i na talijanska sveučilišta. Oni su se za vrijeme studija upoznali s naprednim idejama te potakli nacionalnu integraciju Hrvata. Najistaknutiji predstavnik mladih intelektualaca bio je Ljudevit Gaj. Njemu je bilo jasno da će prvi korak ka ujedinjavanju hrvatskih zemalja biti stvaranje jedinstvenoga književnog jezika za sve Hrvate te da će tiskanjem novina upoznati veći broj ljudi s idejama i ciljevima narodnoga preporoda. Osim novinama, preporodne su se ideje širile u čitaonicama, koje su osnovane u Varaždinu, Karlovcu i Zagrebu. Okupljeni su raspravljali su o gospodarskim, kulturnim i političkim temama, razgovarali o pomaganju nadarenih studenta, veličali hrvatsku prošlost, pjevali, recitirali i pripremali kazališne komade.

Hrvati u Međimurju, Bačkoj, Bosni i Hercegovini, Bačkoj, Baranji, Dalmaciji te Istri ostali su, privremeno, izvan nacionalno integracijskoga procesa Hrvata, no Gajev je pokret već za petnaestak godina osnažio i u ostalim zemljama naseljenim Hrvatima. U Istri se u školama predavalo na talijanskome i njemačkom jeziku – hrvatskim se jezikom poučavalo tek u crkvenim školama, koje su bile rijetke i oskudno opremljene. 

2. studenoga 1699. u Parizu je rođen najveći slikar cvijeća, voća i karakternih figura malih ljudi Jean Baptiste Simeon Chardin. Umro je 6. prosinca 1779. godine također u Parizu.

3. studenoga, zapravo, 20. dana mjeseca ramazana, Muhamed je sa svojim trupama oslobodio Meku.

3. studenoga 1954. umro je francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater Henri Matisse. Rođen je 31. prosinca 1869. S 22 godine došao u Pariz učiti slikarstvo gdje je, može se slobodno reći, inicirao pojavu fovizma, stila u umjetnosti koji je potrajao svega nekoliko godina, no koji je snažno utjecao na mnoge umjetničke pravce potonjih razdoblja pa i na mnoge hrvatske slikare. 

3. studenoga 1924. godine rođen je Slobodan Novak, hrvatski književnik. Najpoznatiji roman mu je Miris, zlato i tamjan u kojem obrađuje život otočana u zimskom periodu analizirajući probleme otuđenosti. 

4. studenoga 1946. godine stupila je na snagu Konvencija o osnivanju UNESCO-a, međunarodne organizacije za prosvjetu, znanost i kulturu. 

4. studenoga 1876. u Zagrebu je prvi puta izvedena opera  Ivana pl. Zajca, čija je tema bitka Hrvata protiv turske vojske kod Sigeta 1566. godine. Herojski otpor šačice Hrvata silovitoj vojsci Sulejmana Zakonodavca kod Sigeta 1566. godine te lukavost velikoga vezira Mehmeda Sokolovića kao i herojska pogibija Hrvata u posljednjem jurišu, inspirirala je mnoge pjesnike, pisce i slikare, ali pučke stvaraoce. Legende o zauzimanju Sigeta postoje u kolektivnoj svijesti Ukrajinaca, Rumunja, Slovaka, Poljaka, te, dakako, Mađara i Hrvata. Na libreto Huge Badalića, dramaturški cjelovit, Zajc je dodao glazbu nadahnutu nacionalnim osjećajima. 

6. studenoga 1893. u Petrogradu je umro Petar Iljič Čajkovski, čuveni ruski skladatelj. Najpoznatije su mu opere Pikova dama i Evgenij Onjegin te baleti Labuđe jezero, Trnoružica i Ščelkunčik.

U noći između 7.i 8. studenoga 1917. vlast u Rusiji preuzeli su boljševici. Nezadovoljstvo u Rusiji izazvano golemim gubicima na bojnom polju u Prvom svjetskom ratu, te godinama nerodice, koje su se mogle izbjeći da je zemlja obrađivana kvalitetnijim alatkama, iskoristili su lijevo orijentirani političari. Oni su kritizirali demokratsku vladu Aleksandra Kerenskog, a povratak Lenjina, vođe boljševika, označio je početak revolucije, to jest, krvavih godina uspona, održanja i učvršćivanja vlasti boljševika. 

Te su noći između boljševici brzom akcijom preuzeli vlast u Petrogradu i proglasili svoju vladavinu u cijeloj Rusiji. Vješto manipulirajući problemima, ratom i gladi te neriješenom krizom oko vlasništva nad zemljom, pridobili su najsiromašnije slojeve koji nisu primjećivali da kozmetičke zahvate u izmjeni upravnog i gospodarskog sustava boljševici zapravo koriste za učvršćivanje moći. Umjesto obećanja o izgradnji pravednoga društva u Rusiji je na vlast došla ideološki isključiva partija, koja je negirajući slobodu vlasništva i mišljenja i izražavanja, izgradila totalitarni režim koji se iscrpljivao u traganju za neprijateljima, neistomišljenicima te je milijune nevinih poslao na dugogodišnja izdržavanja kazni. Parolom stići i prestići kapitalizam boljševici su resursima bogatu Rusiju opustošili, onemogućili joj gospodarski napredak, civilizacijski je unazadili i, ono najgore, vlastiti promašeni sustav izvezli mnogim narodima.

7. studenoga 1913. u Mondoviju (Alžir) rođen je Albert Camus, francuski dramatik, filozof, esejist, novinar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine.

Najpoznatija su mu djela Stranac, Mit o Sizifu, Nesporazum, Kaligula, Kuga, Pobunjeni čovjek, Opsadno stanje, Pravednici i Pad. Poginuo u prometnoj nesreći 4. siječnja 1960. zajedno s oboje svoje djece.