Arhiv tekstova

Nakon Brijunskog plenuma 1966. godine oslabio je nadzor saveznih institucija nad republikama. 

To je omogućilo veću slobodu izražavanja nezadovoljstva zbog gospodarske, političke i kulturne neravnopravnosti republika. 

PREISPITIVANJE PO-LOŽAJA HRVATSKE: U Hrvatskoj su krajem 60-ih godina smijenjeni vodeći partijski dužnosnici. Najutjecajniji čovjek u Hrvatskoj i dalje je ostao Vladimir Bakarić koji je do svoje smrti 1983. godine obnašao najviše političke dužnosti, ali na političke položaje dolaze i mlađi ljudi koji počinju preispitivati gospodarski i politički položaj Hrvatske u sklopu federacije

Postupno se u tu raspravu uključuje sve veći broj intelektualaca i institucija što će dovesti do masovnoga i demokratskog hrvatskog nacionalnog pokreta kasnije nazvanog hrvatskim proljećem.

SAVKA I MIKO: Komu-nističko vodstvo Hrvatske, predvođeno Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom, tražilo je »politiku čistih računa«. Hrvatska je uz Sloveniju bila najrazvijenija republika SFRJ. Njezina industrija, posebice brodogradnja, metalurgija i elektroindustrija bila je usmjerena prema izvozu. Znatna novčana sredstva donosio je turizam. 

Problem je nastao zbog raspodjele novca između saveznih i republičkih ustanova. Usto, već je dugo postojao prob-lem saveznih ulaganja koja su uglavnom dijeljena prema političkim, a ne prema gospodarskim uvjetima. Hrvatsko je vodstvo željelo veću gospodarsku samostalnost, više novca pri raspodjeli i pravo da samo određuje kako će taj novac ulagati.

ODGOVOR: Težnja prema većoj samostalnosti nije se zaustavila samo na gospodarstvu. Novinski članci potpredsjednika Savezne skupštine Miloša Žanka u kojima optužuje hrvatsko partijsko vodstvo za nacionalizam i razbijanje Jugoslavije, bili su povod za novi zamah hrvatskog proljeća. 

Na sjednici Centralnog komiteta SKH jednoglasno je osuđen Žankov istup, ali i centralističke snage. Oblikovani su zahtjevi za cjelovitom demokratizacijom društva i preobrazbom gospodarskog sustava. 

Tito je isprva podržao hrvatsko vodstvo. Sve veći broj građana i ustanova, podržavajući hrvatsko vodstvo, uključivao se u nacionalni pokret. Hrvatsko proljeće je 1971. godine dobilo najveći zamah. U dnevnim i tjednim novinama sve se slobodnije govorilo o hrvatskim zahtjevima. Osim kulturnih i znanstvenih ustanova, sve glasniju i odlučniju potporu hrvatskom političkom vodstvu davali su i Savez studenata i veliki broj građana.                        g