Arhiv tekstova

Sv. Ivan se rodio 1386. godine u Capistranu, u talijanskoj pokrajini Abruzzo, u obitelji njemačkog podrijetla. Po papinom nalogu, kao jedan od najvećih pučkih propovjednika, obišao je pola Europe. 

Pobjeda kršćanske vojske nad turskom vojnom kod Beograda 1456. velikim se dijelom ima pripisati njegovoj hrabrosti, zalaganju i žaru. Svetac je umro 23. listopada 1456. u Iloku, u Hrvatskoj, ali se njegovu grobu zameo trag. 

Poznati profesor Franz Spirago je opisao kako se mladi pravnik Giovanni da Capestrano odrekao ovoga svijeta. To je možda i najveća pouka iz njegova vrlo bogatog života pa ćemo se nastojati u to uživjeti. 

ZEMALJSKA PROLAZNOST: Spirago piše da je sv. Ivan Kapistran jedan od najglasovitijih propovjednika svih vremena. Na Sveučilištu u Perugi studirao je  pravo, te je postao doktor pravnih znanosti. Tadašnji napuljski kralj 1412. godine postavio je mladog doktora prava za suca u Perugi. Oženio se kćerkom najbogatijeg građana Peruge i tako se domogao velikog bogatstva, te mu je to otvorilo put do časti i blistave karijere, ali Bog je za njega odredio drugačije. 

Građani Peruge su se pobunili protiv kralja i zatražili od suca Ivana, da u ime grada pregovara s kraljem. Kad su njegovi pregovori postali bezuspješni, građani Peruge posumnjali su u Ivana i bacili ga u zatvor, gdje su mu za hranu davali samo kruh i vodu. Bilo je to 1413. godine, no Ivan se u toj teškoj situaciji, punoj patnje, ponadao da će se kralj zauzeti za njega, ali od toga nije bilo ništa. Bio je ostavljen na cjedilu i duboko razočaran, predan u beznađe. Svemu tome je došao još jedan težak udarac, naime, njegova mlada žena, teško pogođena sudbinom svog muža, umrla je od žalosti. Pored svih nevolja koje su ga zadesile oduzeli su mu i svu njegovu imovinu, tada je mladi, iskušavani, čovjek brzo uvidio kako prolazi zemaljska sreća. Odlučio je da više neće čeznuti za zemaljskim častima i dobrima, nego čim bude slobodan krenuti drugim putem, te da će se odreći svijeta i samo Bogu služiti. 

PROPOVIJEDNIK I BORAC: Obećanje je ispunio, te je u tridesetoj godini, 1416. godine, stupio u franjevački red. Brzo je postao propovjednik pokore, propovijedajući po Italiji, Austriji, Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, a došao je i u naše krajeve. Ljudi su ga slušali često pod vedrim nebom jer i najveće crkve bijahu premalene da prime silna mnoštva koja su željela slušati njegove propovijedi. U Beču se još i danas može vidjeti vani izgrađena propovjedaonica s koje je veliki propovjednik propovijedao Božjem narodu. Kada je pošao u Češku, silni se propovjednik obratio mnoštvo husita, vrativši ih u krilo Katoličke crkve. Kapistran je revno sudjelovao i u borbi za oslobođenje kršćanskih krajeva od Turaka. Vrhunac tog nastojanja bijaše bitka koju je 1456. godine animirao kod tadašnjeg Grčkog Beograda (današnjeg Beograda), gdje je šačica junaka od 4.000 izvojevala pobjedu nad daleko nadmoćnijom vojskom sultana Mehmeda II., osvajača, kod kojeg je izginulo 24.000 vojnika. Kapistran je prije bitke ugledao vatrenu strjelicu s neba uperenu prema neprijatelju križa, a to je ulilo hrabrost i u njega i u kršćansku vojsku. Dva mjeseca nakon pobjede kod Beograda Ivan Kapistran je umro od kuge u Iloku te je vjerojatno pokopan u zajedničkoj grobnici, tako da mu se ne zna za grob. 

Iz života svetog Ivana Kapistrana jasno se vidi koliko dobrih posljedica može proizići iz križeva i patnja. Da nije bio onako pogođen patnjama vjerojatno nikad ne bi postao ono što je postao.

Priredila: Željka Vukov