Arhiv tekstova

24. listopada 1970. Cassius Clay, kasniji Muhamed Ali, postao je boksački prvak svijeta u teškoj kategoriji.

25. listopada 1995. godine umro je Miljenko Smoje, novinar, publicist, pisac, dramatičar, scenarist. Nijedna mu država nije bila sklona pa možemo reći da njegovo vrijeme tek dolazi. Godine 1952. pokrenuo je Pomet, humoristični list, a 1961. s Davorinom Rudolfom piše prvu knjigu o Hajduku. Tri godine kasnije objavljuje scenski kolaž Ča je pusta Londra kontra Splitu gradu, 1969. dovršava scenarij Naše malo misto, 1973. dovršava scenarij za film Sutjeska, 1979. dovršava scenarij za film Partizanska eskadrila, 1980. dovršava scenarij za seriju Velo misto i tako dalje.

26. listopada 1879. godine rođen je Lav Davidovič Trocki, sovjetski revolucionar i Lenjinov potencijalni nasljednik. 

26. listopada 1905. odvojila se Norveška od Švedske.

27. listopada 1858. rođen je Theodore Roosvelt, 26. američki predsjednik i Nobelovac. 

28. listopada 1492. godine Kristofer Kolumbo je pristao na Kubi.

28. listopada 1881. rođen je u Malagi Pablo Picasso, španjolski slikar. Kada je u okupiranom Parizu u njegov stan ušao visoki njemački časnik i ugledao sliku Guernica upitao je Piscassa: »To ste vi napravili?«, a Picasso je odgovorio: »Ne, to ste vi napravili«.

Na press-konferenciji jedan mu je novinar dobacio da je u kubističkoj fazi jer ne zna crtati. Picasso je zamolio olovku i komad papira i pred začuđenim novinarima nacrtao žabu. Potpisao se pod crtež i rekao novinaru: »Čuvajte ovo jer to sada ni Picasso ne može kupiti.«

29. listopada 1908. godine umro je Silvije Strahimir Kranjčević, hrvatski književnik.

29. listopada 1918. održana je sjednica Hrvatskoga sabora, na kojoj su, među ostalim, doneseni i sljedeći zaključci: 

»Hrvatski državni sabor na temelju potpunoga prava narodnoga samoodređenja... stvara ovaj zaključak: Svi dosadašnji državno-pravni odnošaji i veze između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, razrješavaju se. Dalmacija, Hrvatska, Slavonija s Rijekom proglašuje se posve nezavisnom državom... prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom načelu narodnosti ... pristupa u zajedničku narodnu suverenu državu Slovenaca, Hrvata i Srba.«

Država Slovenaca, Hrvata i Srba, koja je nastala 29. listopada 1918. godine obuhvaćala je južnoslavenske zemlje koje su dotad bile pod austrougarskom vlašću. Zakonodavnu je vlast imalo Narodno vijeće, a izvršnu je vlast imao Središnji odbor Narodnoga vijeća. Osnovane su pokrajinske vlade za Bosnu i Hercegovinu, Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju te Sloveniju, a Jugoslavenski je odbor ovlašten da u inozemstvu zastupa interese Države Slovenaca, Hrvata i Srba. 

30. listopada 1922. godine na vlast u Italiji došao je Benito Mussolini.

31. listopada je Noć vještica. 

31. listopada 1517. Martin Luther, augustinac, sveučilišni profesor u Wittenbergu, izvjesio je na vrata katedrale u Wittenbergu devedeset i pet teza u kojima je tražio javnu raspravu o indulgencijama, prodaji crkvenih položaja i drugim zlouporabama unutar Crkve. Također je upozorio na visoke crkvene poreze u njemačkim zemljama koji su slabili njihovu gospodarsku snagu. Tim je događajem započela reformacija. 

Reformacijski je pokret zahvatio sve slojeve njemačkog društva. Građanstvo i brojni velikaši vidjeli su u reformaciji snažno oružje protiv crkvenog utjecaja na društvene i političke prilike u njemačkim zemljama, a rasprava o Lutherovim tezama brzo se proširila cijelom Europom. Papa ga je pozvao u Rim da opravda svoje stavove, no kako se nije odazvao, izopćen je iz Crkve, a Luther je javno spalio bulu o izopćenju.

Luther je poricao papinu vodeću ulogu u Crkvi i tražio da se Crkva odrekne svojih materijalnih dobara, npr. velikih zemljoposjeda. Osim toga, zahtijevao je uvođenje bogoslužja na narodnom jeziku i povratak nauku prvobitnog kršćanstva. 

Lutherov je pokret nazvan protestantizmom, jer su njegove pristaše protestirale protiv odluke o zabrani njegova učenja. Usprkos zabrani i papinu protivljenju, njemački car Karlo V. polovicom 16. stoljeća priznao je Lutherovu crkvu, čime je u njemačkim zemljama uspostavljen vjerski mir. Tada je utvrđeno i pravilo čija je zemlja, njegova je i vjera, što je značilo da vladari imaju pravo birati vjeru koju moraju prihvatiti i njihovi podanici. Reformacija se iz njemačkih zemalja proširila Europom i prouzročila mnoge sukobe protestanata i katolika.

31. listopada 1984. godine umrla je Indira Gandhi, ministrica-predsjednica Indije. 

31. listopada 2000. Spomenik djeci poginuloj u Domovinskom ratu, prvi u Hrvatskoj, otkriven je ispred Osnovne škole Huga Badalića u Slavonskom Brodu.