Arhiv tekstova

Poziv predsjednika Skupštine Vojvodine Bojana Kostreša na bojkot referenduma o Ustavu Srbije prošloga je tjedna bio jedna od središnjih političkih tema. U prvi je plan izbilo razmimoilaženje s glavnim koalicijskim partnerom – Demokratskom strankom i pokrajinskim premijerom Bojanom Pajtićem.

»Ono u čemu je u ovom momentu razlika između Bojana Pajtića i mene je samo u metodama«, rekao je Bojan Kostreš urednicima medijima na manjinskim jezicima, na radnome doručku koji je za njih organizirao u ponedjeljak 23. listopada u Novom Sadu. »Znači, i on i ja mislimo isto i zalažemo se za isto, a razlika je jedino u tome što je njegova partija mišljenja kako je bolje išta nego ništa, a partija kojoj ja pripadam smatra da to što smo dobili u ovom momentu nije ni blizu onome što smo tražili i da jednostavno ne smijemo dozvoliti da Vojvodina bude kolateralna šteta, da se opet nama o glavu razbijaju stvari. Ja nisam, a siguran sam da niti Bojan Pajtić nije odustao od toga da Vojvodina dobije zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, izvorne prihode i imovinu. Mi nismo u sukobu, niti imamo u velikoj mjeri različite poglede, imamo samo različite metode.« 

PROBLEMATIČNA IZBORNA NOĆ: Ustavom koji će biti na referendumskoj provjeri, prema riječima Bojana Kostreša, Vojvodina nije dobila ništa od tražene zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, izvornih prihoda i imovine. 

»Imovinu smo dobili tako, što je Ustavom predviđeno da se Vojvodini vrati njena imovina, ali će ta imovina biti vraćena zakonom koji će biti donesen«, smatra Kostreš. »E sad, to se moglo uraditi i sada, izmjenom i dopunom tzv. Šešeljovog zakona iz 1996. godine i da se Vojvodini vrati imovina i bez novog Ustava. Izvorne prihode Vojvodina ima taksativno navedene, što znači da ne može Vojvodina raspisivati svoje prihode, nego će ih Republika raspisivati, pa će nam vraćati 7 posto. E sad, tih 7 posto je mnogo više nego što imamo danas, ali se postavlja pitanje zašto 7 posto, ako u Vojvodini živi 27 posto stanovništva Srbije i ako mi dajemo 35 do 55 posto bruto nacionalnog dohotka. Zašto da mi dobijemo sedam puta manje od onoga što dajemo. I zašto baš 7 posto? Zašto nije 27 posto? Ili 37?«

Zakonodavnu vlast po novom Ustavu Vojvodina nema, izvršna vlast nije definirana i ona proizlazi iz zakona, a sudska vlast ne postoji, kaže Kostreš. »Ako usporedimo ono što smo tražili s ovim što smo dobili, to nije nešto što zadovoljava interese građana Vojvodine i jedini način da to uradimo jest bojkot referenduma. Osnovno je pitanje zašto bojkot, zašto ne glasovanje protiv. Zato što nikada nisam čuo, a dugo se bavim izborima, da se negdje izbori vode dva dana. Nisu problem izborni dani, nego je problem izborna noć. Tko će čuvati kutije? Ne želim reći da će biti manipulacija, ali želim reći da manipulacije nisu onemogućene.«

BEZ JAVNE RASPRAVE: Predsjednik Skupštine Vojvodine posebice naglašava kako je Srbija jedina europska zemlja u kojoj se Ustav donosi bez javne rasprave i da je to presedan koji bi mogao vrlo negativno djelovati na demokratski razvoj ove zemlje. 

»Osim toga, ovim se Ustavom naši zakoni stavljaju iznad međunarodnog prava, što je vrlo opasno, jer to direktno znači da nećemo moći u Europsku uniju. Ili nećemo ući u EU dok ponovno ne promijenimo Ustav. Jer, ako hoćete ući u EU, vi u Ustavu morate reći da su međunarodni zakoni i zakoni EU iznad domaćeg zakona. I to su sve zemlje istočnog bloka, kad su ulazile u EU, morale prilagoditi.« 

Ustavno rješenje da je Srbija država srpskog naroda i ostalih građana, da je službeni jezik jedino srpski jezik i ćirilično pismo, Bojan Kostreš smatra korakom unazad, ustupkom radikalima. 

»Razgovarao sam s predstavnicima nacionalnih vijeća i nisam stekao dojam da su zadovoljni. U Ustavnoj povelji SiCG ljudska prava i prava nacionalnih manjina mnogo su bolje definirana nego ovdje. Službeni jezik u Srbiji je srpski jezik i ćirilica, što samo po sebi naravno nije problem, ali nije Ustavom određeno da i drugi jezici mogu biti u službenoj uporabi, nego će se ti drugi jezici u službenoj uporabi definirati zakonom. E sad, Skupština Srbije taj zakon može donijeti, ali ne mora. I mi dolazimo u situaciju da Skupština Vojvodine ima šest službenih jezika i, recimo da SRS dobije izbore i oni ne izglasaju zakon, mi gubimo šest jezika u službenoj uporabi. Stečena prava se ne mogu smanjivati, ali se moraju zakonom potvrditi. A ako ih ne potvrdimo zakonom, što ćemo onda?« 

T. P.