Arhiv tekstova

»Uz riječi zahvalnosti koje upućujemo Anti Sekuliću što nam je podario ovo djelo, vjerujem da neće zvučati pretjeranim ako kažem kako je današnje predstavljanje ‘Rječnika’ svojevrsni blagdan naše riječi, bez koje nas ne bi bilo, niti bismo sačuvali svoje ime. Ovim 'Rječnikom' dobivamo ne samo potvrdu naše riječi nego i najprikladnije oruđe opstanka, on je popudbina, naputak, u njemu je sadržano što jesmo i što možemo biti i ubuduće, ako to želimo«, istaknuo je subotički književnik Milovan Miković, na početku predstavljanja »Rječnika govora bačkih Hrvata« autora Ante Sekulića, koje je održano prošloga petka u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici. 

Objavljen prošle godine u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba i Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« iz Subotice, navedeni »Rječnik« predstavlja kapitalno djelo autora koji je svoj cijeli radni vijek posvetio istraživanju kulturnog i književnog života bačkih i srijemskih, odnosno podunavskih Hrvata, ostavljajući iza sebe iznimno bogat opus znanstvenih, ali i književnih te drugih djela.

ASPEKT ZAHVALE: Ispred suizdavača, Katoličkog instituta za kulturu povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, ovom prigodom obratio se predsjedavajući vlč. dr. Andrija Kopilović, koji se u svome izlaganju osvrnuo na život i rad autora iz, kako je pojasnio, »aspekta zahvale Bogu«.

»Nitko kao Sekulić nije tako presudno prenio bogatstvo baštine podunavskih Hrvata u središte Hrvatske, u Zagreb, i to je djelom providnosti kojoj danas zahvaljujemo što imamo našeg Sekulića, koji je postao trajno naš, i koji je u Zagrebu desetljećima poslanik kulture i baštine podunavskih Hrvata«, rekao je Kopilović, ocijenivši kako je ovaj rječnik, okrunio sva autorova djela iz područja baštine podunavskih Hrvata.

O značaju tiskanja ovoga djela, a u ime drugog suizdavača, govorila je pročelnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba, dr. Dunja Brozović-Rončević. 

»Ovakav su rječnik bački Hrvati željno čekali i nadam se da će svima njima ova knjiga biti vrlo korisna i upotrebljiva. Ako smo mi iz matice zemlje, u prvom redu iz Instituta, imali Hrvatima iz Bačke podariti ovu knjigu, učinili smo to uz nemale teškoće i sa željom da svijest o njezinoj tematici nikada ne izblijedi«, navela je, među ostalim, Brozović Rončević. 

DRAGOCJENO DJELO: Redaktorica »Rječnika«, viša znanstvena suradnica iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dr. sc. Marija Znika govorila je o sadržaju, te sastavu djela, po kome se, kako je ocijenila, vidi da je njegov autor »svoj posao ozbiljno zamislio«. Prema njezinim riječima, rječnik predstavlja dragocjeno djelo »jer se u njemu donosi obilje terenske građe, valjano zabilježene, popraćene svim bitnim gramatičkim podacima, opremljene naglascima, značenjski i uporabno razvedene.«

»Po svemu navedenomu ovaj je dijalektni rječnik pouzdan i ozbiljan primjer vrsnoga leksikografskoga rada kakvih nikada dovoljno«, zaključila je ona.

U predstavljanju djela sudjelovao je i predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik u Odsjeku za kroatistiku, dr. Marko Samardžija. Govoreći o značajkama ovoga rječnika, on je istaknuo kako one ukazuju na to da se govornici govora bačkih Hrvata prepoznaju kao pripadnici hrvatske jezične zajednice, bez obzira na političke granice koje su se mijenjale. On je također naglasio i kako ovo »opsežno djelo na preko 700 stranica« zaslužuje punu pozornost »govornika od kojih je uzet«, ali i hrvatske stručne javnosti, te dodao kako je autor njime svomu zavičajnom govoru podigao vrijedan i trajan spomenik.  

RIJEČI AUTORA: Na koncu predstavljanja, okupljenima se obratio i sam autor. Zahvalivši se svima onima koji su pomogli objavljivanje rječnika i koji su ga u tome podržavali, Ante Sekulić se osvrnuo i na povijest ovog djela, budući da je građu za njega počeo sakupljati daleke 1938. godine. Objašnjavajući razloge zbog kojih bi ovo djelo »moglo biti bogatije i svestranije«, on je naveo kako mu je građa za »Rječnik« tijekom života u dva navrata -1946. i 1972. godine - bila oduzeta od strane onodobnih državnih tijela ali i da je, unatoč tomu, posebice posjetivši pojedina mjesta na području Mađarske, građu ipak uspio obnoviti.

»Osobno sam zahvalan što su se instituti iz Zagreba i Subotice našli u zajedničkom činu i djelu. Oduvijek sam želio da se prožimanje kulturnog središta matične zemlje i ovoga kraja vidi, da ono bude potvrđeno, da ono bude utvrđeno«, rekao je Sekulić.

 

D. B. P.