Arhiv tekstova

Rezultati izbora u Bosni, koji se nazivaju »između Daytona i EU« donijeli su neočekivane rezultate. Međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini ocijenila je da su opći izbori označili prekretnicu za BIH, te da su održani dostojanstveno i u najboljem redu.

Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika imat će najveći broj zastupnika u budućem Zastupničkom domu Parlamenta BiH i traži mandat za sastav nove vlade. Najvažniji partneri s federalne strane najvjerojatnije će joj biti SDA i Stranka za BiH. Očekuje se očuvanje savezništva Stranke za BiH i SDA uz eliminiranje njezina predsjednika Sulejmana Tihića, s čime je i prije izbora računala snažna unutarstranačka oporba na čijem čelu je istaknuti tvrdolinijaš Hasan Čengić. 

DEBAKL HRVATA: Međutim, problem za hrvatsku zajednicu u BiH je izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. On je kao kandidat Socijaldemokratske partije BiH pobijedio s podrškom od 40,83 posto ukupnog biračkog tijela koje je biralo hrvatskog člana. Kandidat »HDZ-a BiH« Ivo Miro Jović dobio je 25,11 posto, a kandidat »HDZ-a 1990.« Božo Ljubić 17,81 posto. 

Smatra se da je način izbora Komšića najočitiji znak majorizacije brojnijeg muslimansko-bošnjačkog nad malobrojnijim hrvatskim narodom te pokazatelj stvarne i ustavne neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH čime je hrvatski narod, konstitutivan u BiH, doveden u stanje oporbe. Postavilo se pitanje – zar Hrvate u najvišoj instituciji BiH, njezinome Predsjedništvu, može predstavljati čovjek koji je na predsjedničkim izborima dobio u Posavskoj županiji 379 glasova, a u Zapadnohercegovačkoj županiji svega 330 glasova. 

Međutim, tome je najviše pridonijela zavada Hrvata u BiH koja je dovela i do slabe izlaznosti, između 50 i 55 posto hrvatskog biračkog tijela. Ipak, kada bi se zbrojili glasovi dva HDZ-a, to bi bilo 90 posto glasova Hrvata. Lider HDZ 1990. Božo Ljubić kazao je kako je pobjeda Komšića legalna, ali da on, imajući u vidu rezultate glasanja u kantonima s hrvatskom većinom, nema hrvatski legitimitet. Iako mu je čestitao na pobjedi, dodao je kako je to treći put da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što se ranije dogodilo prilikom izbora Joze Križanovića i Ive Mire Jovića.

Komentirajući Komšićev izbor, Zvonko Jurišić, kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u ime »HSP-a Đapić – dr. Jurišić«, kaže kako je politika SDP-a bila licemjerna.

Protukandidati su Komšiću najviše osporavali »da nije pravi Hrvat«, da se izjašnjavao kao bosanski katolik, a ne Hrvat, da nema hrvatsku putovnicu, da nije bio pripadnik HVO-a nego Armije BiH, u kojoj je zaslužio najveće ratno priznanje – Zlatni ljiljan. HDZ BiH dodaje: »Smatramo kako gospodin Željko Komšić ne može biti legitimni predstavnik hrvatskoga naroda koji mu je dao samo 1 posto svojih glasova. A kako bi apsurd u ovoj državi punoj apsurda bio još veći, gosp. Komšić, kao nositelj »Zlatnog ljiljana«, koji je zaradio u borbama i protiv hrvatskoga naroda, trebao bi biti civilni zapovjednik hrvatske komponente Oružanih snaga BiH (HVO-a). Njegov izbor, bolje reći nametanje, za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH zoran je primjer majorizacije brojnijega muslimansko-bošnjačkog nad malobrojnijim hrvatskim narodom u BiH i još jedna potvrda nejednakopravnosti i ustavne neravnopravnosti Hrvata s druga dva konstitutivna naroda u BiH.«

Jović je u svojim prvim izjavama bio oštar, rekavši kako će nastaviti obnašati dužnost člana Predsjedništva BiH, bez obzira na formalni izborni rezultat, te da su sve opcije moguće kako bi se spriječilo da Komšić predstavlja Hrvate u BiH. On je dodao da će se desiti nešto šokantno, što može biti i tragično, te da Hrvati svoje nezadovoljstvo mogu izraziti i izlaskom iz države. Međutim, nakon nekoliko dana strasti su se ipak smirile.

Mladen Ivanković-Lijanović bio je jedan od pet kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, on je bio spreman odustati od svoje kandidature i pozivao je na dogovor o jednom, što su ostale hrvatske stranke redom odbile. 

Dakle, hrvatske interese u Parlamentu i izvršnoj vlasti efektivno će zastupati samo dva HDZ-a. Predsjednik HDZ 1990. Ljubić već je ranije najavio kako je koalicija sa Strankom za BiH moguća, jer su dvije stranke i ranije zajedno djelovale rušeći projekt ustavnih promjena.

BOŠNJACI: Što se Bošnjaka tiče, Haris Silajdžić je uvjerljivo pobijedio Tihića u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva sa 62,1 posto glasova. Lider Stranke za BiH Silajdžić je izjavio kako je potpuno prirodno da Stranka za BiH i Stranka demokratske akcije uđu u koaliciju te kako je najvažnije da se konačno krene s mrtve točke, da svi građani počnu lakše živjeti. U povodu ultimatuma lidera SNSD-a Milorada Dodika da predsjedavajući Vijeća ministara BiH mora biti Srbin ili neće biti ništa od formiranja vlasti na državnoj razini, Silajdžić je rekao kako to nije baš dobar početak za rad novog saziva i prije samog uspostavljanja vlasti. »Nisu nas izabrali da bismo jedni drugima ultimatume postavljali, da bismo se svađali, nego da bismo sjedili, dogovarali se i zajednički gradili europski put BiH«, rekao je Silajdžić. 

SRBI: Novi srpski član Predsjedništva BiH je Nebojša Radmanović, koji je osvojio glasove 54,8 posto birača s područja Republike Srpske, uvjerljivo pobijedivši kandidata SDS-a Mladena Bosića. Novi predsjednik Republike Srpske je kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokarata Milan Jelić, koji je premašio sva predizborna očekivanja i dobio potporu 62,8 posto glasača, dok je Dragan Čavić dobio 37,2 posto glasova.

ANALIZA: Rezultati pokazuju kako su građani najvjerojatnije izabrali lidere koji imaju potpuno suprotne stavove o tome kojim putem treba ići BIH nakon najavljenog ukidanja međunarodne uprave iduće godine, istakle su strane novinske agencije. Smatra se da su bosanski Hrvati i Bošnjaci podržali političare koji su za centraliziranu državu, dok su bosanski Srbi dali povjerenje kandidatima koji su za opstanak entiteta u BIH. Reuters je ocijenio kako je skoro sigurno da će doći do jačanja zahtjeva bosanskih Hrvata da dobiju svoj entitet, kako bi imali ista prava koja imaju Bošnjaci i Srbi u BiH.

Osim toga, Komšićevim izborom hrvatske stranke gube pravo odlučivanja o sastavu državne vlade, u kojoj ostaju bez tri ministarstva, utjecaja na vanjsku politiku, zapovjedništvo nad oružanim snagama. Hrvatski predstavnici gube utjecaj nad unutarnjim reformama u policiji, trgovini i ekonomskim odnosima.

PLANOVI: Američka administracija planira s predstavnicima najjačih parlamentarnih stranaka BiH reaktivirati nastavak pregovora o ustavnim promjenama na 11. godišnjicu potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. 

Priznavši kako nema informacija da Amerikanci planiraju nastaviti pregovore o ustavnim reformama, bivši hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik stranke Nova hrvatska inicijativa Krešimir Zubak ne krije zabrinutost što će Željko Komšić zastupati interese Hrvata BiH te smatra kako njegovo zauzimanje za tzv. građansku koncepciju uređenja države ne smije ići na štetu Hrvata i ustavnog prava hrvatskog naroda. 

REAGIRANJA: Na rezultate su se brzo osvrnuli i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader: »Treba reći da su se Hrvati u BiH razjedinili, ali nije ih nitko drugi razjedinio, sami su se razjedinili«, kazao je predsjednik Mesić.

»Hrvatska se nije htjela miješati u unutarnje stvari BiH«, izjavio je premijer Sanader u Strasbourgu komentirajući rezultate izbora u BiH. »Nismo se htjeli miješati u unutarnje stvari BiH, ali želimo da se hrvatska zajednica u BiH ujedini oko interesa jer tako može zajednički nastupiti u obrani svojeg statusa kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda u BiH«, rekao je Sanader.                                               g