Arhiv tekstova

Listopadski lokalni izbori u Mađarskoj bili su po mišljenju Viktora Orbána, vođe najveće mađarske oporbene stranke, plebiscit protiv socijalističkog premijera Ferenca Gyurcsánya.

Međutim, aktualni premijer ne obazire se previše na katastrofalan izborni rezultat – njegova je stranka izgubila u 18 od 19 županija – i izjavljuje kako ne razmišlja o povlačenju. 

HRVATSKI OPTIKUM: Hrvati su u Mađarskoj značajna manjina i umalo u svim mjestima u kojima su ih ima u značajnijem broju izborili su pravo na hrvatsku samoupravu. Osim, dakle, kulturne autonomije, koju podupiru i državna vlast i lokalne zajednice, i školskoga sustava (umalo su sva hrvatska djeca obuhvaćena nekim oblikom edukacije na hrvatskome jeziku), Hrvati u Mađarskoj već godinama participiraju u političkoj autonomiji. Do sada su Hrvati organizirani u 107 naselja, a ove godine se povećao broj naselja u kojima se politički organiziraju Hrvati. 

Zastupnici hrvatskih manjinskih samouprava birani su u 115 naselja u Mađarskoj. Kandidirali su ih Savez Hrvata u Mađarskoj, KUD »Tanac«, Zemaljsko društvo hrvatsko-mađarskog prijateljstva, Društvo »Horvatov kre Mure«, Šokačka čitaonica, Hrvatsko-mađarska kulturna udruga Andrása Dugonicsa, Udruga Hrvatski kulturni centar »Bunjevačka čitaonica« te Hrvatsko-mađarska kulturna udruga »Szent László«. Najsnažnija politička udruga Hrvata u Mađarskoj je Savez Hrvata u Mađarskoj, koja je istaknula približno 80 posto kandidata na listopadskim izborima. 

Savez Hrvata u Mađarskoj dobio je 442 mandata, Društvo »Horvatov kre Mure« dobilo je 60 mandata, KUD »Tanac« 27 mandata, Zemaljsko društvo hrvatsko-mađarskog prijateljstva 29 mandata. Po pet mandata dobili su Hrvatsko-mađarsko kulturna udruga »Szent László«, Hrvatsko-mađarska kulturna udruga Andrása Dugonicsa te Hrvatski kulturni centar »Bunjevačka čitaonica«, a dva mandata dobila je Šokačka čitaonica.«

Premda postoji jasan konsenzus između hrvatskih političkih opcija te snažno lobiranje Hrvata koji su aktivni u ostalim političkim strankama, na realpolitičkoj razini postoje različita mišljenja o manjinskim pitanjima. Različite se koncepcije zrcale najčešće u žučnim diskusijama na razini Državne hrvatske samouprave. 

BUNJEVAČKA ZARAZA: Otužna organiziranost Hrvata u mađarskom dijelu Bačke, nedovoljno aktivnosti kojima bi se podignula posrnula nacionalna svijest među bačkim Hrvatima, a još više stavljanje hrvatstva isključivo na folklornu i prigodničarsku dimenziju pogodovali su širenju bunjevačkih nacionalnih ideja. One, naravno, dolaze iz Vojvodine. Izvjesni M. Mujić na bajskoj je tržnici pokupio tisuću potpisa kojima traži da se Bunjevcima u Mađarskoj prizna status nacionalne manjine. Potpise je zajedno sa formularom uputio početkom rujna ove godine, kako to nalaže procedura, predsjedniku mađarskog Parlamenta.

Inicijativa za priznavanje Bunjevaca autohtonom narodnom skupinom naišla je na negativan odjek među ostalim hrvatskim korpusom – Gradišćancima, Hrvatima iz Pomurja te Šokcima. Mađarski nacionalistički mediji počeli su se naslađivati skorim političkim raskolom Hrvata, koji su po brojnosti četvrta nacionalna manjina u Mađarskoj, iza Roma, Nijemaca i Slovaka, a ispred Rusina – u Mađarskoj ima 13 službenih nacionalnih manjina. 

Vođe Hrvata u Mađarskoj te predstavnici hrvatskih medija pojašnjavaju daljnju proceduru. Naime, predsjednica mađarskog Parlamenta Katalin Szili 6. rujna u svom uredu primila je zamjenika predsjednika Hrvatske državne samouprave Stipana Karagića i dopredsjednika HDS−a Čabu Horvatha te se zanimala za rad HDS-a i uopće hrvatske nacionalne zajednice u Mađarskoj. Bunjevačku zamolbu predala je Mađarskoj akademiji znanosti na ekspertizu. Mađarski Parlament će najvjerojatnije podržati stav Akademije da su Bunjevci jedna od etničkih skupina hrvatske manjinske zajednice. Oni podržavaju mišljenje hrvatske historiografije da su Bunjevci u vrijeme stvaranja modernih nacija po jeziku, vjeri i kulturi vezani za hrvatski narod, njegov jedinstveni dio. Parlament u roku od tri mjeseca mora donijeti odluku o bunjevačkoj (suludoj) inicijativi.            g