Arhiv tekstova

Referendumska kampanja Vlade Republike Srbije započela je krajem prošlog tjedna u Subotici, a zatim se nastavila u Sandžaku. Prošloga petka premijer Vojislav Koštunica, ministar za lokalnu samoupravu Zoran Lončar i ministar gospodarstva Predrag Bubalo, u pratnji direktora Savjeta za nacionalne manjine Petra Lađevića, a na poziv Predsjednika Saveza vojvođanskih Mađara Józsefa Kasze i predsjednika Općine Subotica Géze Kucsere, predstavili su prijedlog novog Ustava na tribini održanoj u vijećnici subotičke Gradske kuće. 

Prava nacionalnih manjina i teritorijalna organizacija Srbije bile su glavne teme predstavljanja prijedloga Ustava ovom prigodom, a kako je Koštunica na konferenciji na novinare istaknuo bilo je »politički važno« da kampanja počne u multinacionalnoj sredini kao što je Subotica. 

KUĆA ZA SVE: Kao glavne razloge zbog kojih je Srbiji potreban novi Ustav Koštunica je naveo da Ustav daje »prijeko potrebnu stabilnost Srbiji u vrijeme tranzicije« da otvara mogućnosti za razvoj kao i da se Ustavom zaokružuje pravni proces uspostavljanja pune državnosti. Prema Koštuničinim riječima neformalna javna rasprava o novom Ustavu započeta je već 2001 kad se pojavilo desetak nacrta Ustava, koja je trajala do lipnja 2004. kada je započeta druga, formalna, faza javne rasprave u tijelima Skupštine Srbije. Koštunica je naveo i da je jedan od uvjeta pristupanju Europskoj uniji novi, valjan, demokratski i europski Ustav. 

U oblasti ljudskih i manjinskih prava učinjen je »veliki korak naprijed«, druga je »dobra nova stvar« vezana uz decentralizaciju vlasti kroz autonomnu pokrajinu kao i kroz lokalnu samoupravu, rekao je Koštunica. Novine su, prema premijeru i da se dostignuta razina ljudskih i manjinskih prava (iz Ustavne povelje) ne mogu umanjivati, ustanovljena je zabrana diskriminacije (posredne i neposredne), uvodi se mogućnost posebnih mjera (pozitivna diskriminacija, afirmativne akcije) radi postizanja pune ravnopravnosti, priznaju se individualna i kolektivna prava “što znači da manjine same odlučuju o kulturnim pravima – obrazovanju, informiranju, službenoj uporabi jezika i kulturi kroz osnivanje nacionalnih vijeća kao i do sada, s tim da treba donijeti novi zakon o izboru i ovlašćenjima nacionalnih vijeća«. Osim toga u Ustavu je zacrtana ravnopravnost u vođenju javnih poslova što znači da bi se trebala ostvariti razmjerna zastupljenost nacionalnih manjina u svim tijelima. Među »revolucionarnim novinama« prema Koštunici u prijedlogu novog Ustava je i zabrana nasilne asimilicije te umjetnog mijenjanja sastava stanovništva na teritorijima tradicionalno nastanjenim nacionalnim manjinama, kao i garantiranje održavanja i razvijanja širokih veza nacionalnih manjina s matičnom državom. 

»Ovaj Ustav mora biti kuća za sve nacionalne i vjerske zajednice u Srbiji« poručio je Koštunica, te je istaknuo da će ovo biti »živ Ustav« koji će se lakše moći mijenjati, nego postojeći. 

DECENTRALIZACIJA: Potpuno novo rješenje teritorijalne organizacije s ciljem ravnomjernog razvoja regija je u prijedlogu novog Ustava, kazao je ministar Zoran Lončar ističući kako su glede prava nacionalnih manjina u novom Ustavu u potpunosti preuzete odredbe Povelje SiCG a otišlo se i korak dalje. »Pretpostavka demokratizacije i svakog razvoja je decentralizacija«, istaknuo je Lončar, te je kazao kako je to u prijedlogu Ustava u potpunosti utvrđeno i da su nadležnosti AP Vojvodine proširene te će se o svim  pitanjima od pokrajinskog značaja i odlučivati na pokrajinskoj razini. »Kako ne bi to sve ostalo mrtvo slovo na papiru utvrđena su i fiskalna ovlašćenja i, po prvi puta, izvorni prihodi AP Vojvodine. Zagarantirano je da će i u Vojvodini biti kapitalnih investicija, tri  posto od sedam posto zagarantiranih  sredstava od proračuna Srbije, što bi u odnosu na današnji proračun bilo značajno povećanje, poručio je Lončar, te je dodao kako novi Ustav, otvara mogućnost da se općinama daju nadležnosti da odlučuju u svim stvarima od lokalnog značaja kao i da građani izravno kontroliraju nositelje lokalne vlasti. Također se ustanovljavaju izvorni prihodi i fiskalne garancije samouprave. »Fiskalna centralizacija je do sada bila kočnica ekonomskom razvoju« kazao je Lončar, a novi Ustav regulira imovinu pokrajine i lokalnih zajednica, čime se, na primjer, omogućava uzimanje kredita bez traženja garancija od Republike Srbije. »Nije dobro za brži razvoj Srbije to što nema više gradova osim nekoliko, a u Vojvodini je to samo Novi Sad« kazao je Lončar te je najavio da će »usvajanjem Ustava i Subotica dobiti status grada«.

KOČNICA RAZVOJU: Ministar za gospodarstvo Predrag Bubalo je na kraju kazao kako je u Srbiji puno novih, reformskih zakona usvojeno ali je postojeći Ustav postao kočnica reformama i pridruživanju Europskoj uniji. »Rješenja Ustava nude tržišne principe, priključenje EU i vode računa o ravnomjernom regionalnom razvoju« kazao je Bubalo te je među najznačajnijim ustavnim rješenjima naveo kako su strana lica izjednačena u poslovanju i stjecanju imovine, prava stečena na osnovu kapitala se garantiraju, kao i oblici privatne, zadružne i državne svojine, a gradsko građevinsko zemljište je izjednačeno s poljoprivrednim zemljištem što sve predstavlja ujednačavanje s EU. Prema Bubalu za Vojvodinu je značajan član 184. kojim se garantiraju izvorni prihodi i obaveznih sedam posto od proračuna Republike Srbije.                                  g