Arhiv tekstova

Program proslave obilježavanja rođendana bana Josipa Jelačića, jednog od četiri blagdana hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, počeo je 7. listopada u Petrovaradinu otvorenjem izložbe u rodnoj kući bana Jelačića. Izložbu hrvatskih slikara iz Srijema, koja je postavljena u izložbenom prostoru vinarijuma »Ban«, otvorio je ispred Hrvatskog nacionalnog vijeća predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazo Vojnić Hajduk.

Obraćajući se posjetiteljima izložbe, Lazo Vojnić Hajduk je istaknuo kako je u predvečerje blagdana Neovisnosti koji se slavi u Republici Hrvatskoj, u prigodi po prvi put u Petrovaradinu službeno i svečano najaviti početak slavlja jednog od blagdana naše hrvatske zajednice.

OTVORENJE PROGRAMA PROS-LAVE: »Čast mi je i posebno zadovoljstvo pozdraviti slikare koji su svojim izloženim radovima na ovoj izložbi dali obol našim nastojanjima obilježavanja rođendana bana Josipa Jelačića«, rekao je Lazo Vojnić Hajduk. »Pozdravljam i predstavnike Novinsko-izdavačke ustanove ‚Hrvatska riječ‘, koji će također danas predstaviti svoju nakladničku produkciju u ovoj godini. Držim vrlo opravdanim što je Organizacijski odbor uključio promociju sustavne nakladničke djelatnosti na materinjem jeziku kao kulturni događaj u program proslave našeg hrvatskog blagdana. Od srca i iskreno pozdravljam i vas Petrovaradince i želim da ovaj događaj ostavi biljeg u vašim srcima i sjećanju kako smo danas otvorili novu stranicu u povijesti borbe naše hrvatske zajednice za očuvanje našeg nacionalnog identiteta. Slavit ćemo naše blagdane svečano i dostojanstveno i na taj način buket cjelokupne zajednice obogatiti i cvijetom kulture, tolerancije i mira. Nastavno ovim mislima otvaram ovu izložbu«. 

Predsjednik Organizacijskog odbora za proslavu rođendana bana Josipa Jelačića, Vladimir Bošnjak zahvalio se hrvatskim slikarima iz Srijema Kristijanu Sekuliću, Ireni Paličko, Draganu Rumenčiću, Stjepanu Albotu i Marini Albot na sudjelovanju na ovoj skupnoj izložbi, dok je predsjednik Općine Petrovaradin Petar Mudri, pozdravljajući nazočne, izrazio uvjerenje da će se inicijativa za uređenje rodne kuće bana Jelačića u Hrvatski dom uspješno realizirati.

PROMOCIJA NAKLADNIČKE DJE-LATNOSTI: U nastavku programa uslijedilo je predstavljanje nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ«. Na početku promocije, direktor NIU »Hrvatska riječ« Zvonimir Perušić rekao je kako je ova novinsko-izdavačka ustanova osnovana prije četiri godine, a najpoznatiji proizvod ustanove je tjednik »Hrvatska riječ«, jedini na hrvatskom jeziku u Srbiji, a koji je sa 190 do sada objavljenih brojeva jedan od najstalnijih projekata u povijesti hrvatske nacionalne zajednice.

»Naša novinsko-izdavačka ustanova, uz tjednik, objavljuje još i dječji list ‚Hrcko‘, producira emisiju ‚TV tjednik‘ na programu regionalne YU ECO televizije, od prije par mjeseci izdaje u suradnji s Maticom hrvatskom Subotica časopis za književnost, umjetnost i znanost ‚Klasje naših ravni‘, a koncem prošle godine pokrenuli smo i ustrojili nakladničku djelatnost na hrvatskom jeziku«, rekao je Zvonimir Perušić, ukratko predstavljajući rad ove novinsko-izdavačke ustanove.

Urednik nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ« Milovan Miković predstavio je kratkim osvrtom knjige koje su do sada objavljene: Vojislava Sekelja »U izmučenim riječima«, Dražena Prćića »Wild card«, Petka Vojnića Purčara »Kult kornjače», Jasne Melvinger »Vaga s anđelima«, Milivoja Prćića »I nakon desetljeća«, Balinta Vujkova »Krilati momak«, koje je objavljeno u zajedničkoj nakladi s Maticom hrvatskom Subotica, Laze Vojnić Hajduka, Andrije Kopilovića i Alojzija Stantića »Dužijanca« i Vladimira Bošnjaka »Vražje stoljeće«, kao i časopis »Klasje naših ravni«, te je pozvao na suradnju sve one koji pišu.

Tekstualne segmente iz svojih proznih djela čitali su Petko Vojnić Purčar i Vladimir Bošnjak, a svoje stihove čitala je Jasna Melvinger, nakon čega je najavila sljedeće izdanje u nakladi NIU »Hrvatska riječ».

»Redaktura tri do sada neobjavljene drame Ilije Okrugića, koju radim je pri završetku i one će ubrzo biti objavljene. U knjizi će biti objavljene Okrugićeve drame ‚Miroslava‘, napisane 1853., ‚Varadinka Mara‘ napisane 1887., i ‚Petar Dojčin varadinski ban‘ napisane 1891. godine. Djelo Ilije Okrugića nije dovoljno poznato čak ni među povjesničarima hrvatske književnosti, a ovo će izdanje omogućiti i širem krugu čitatelja da se upoznaju s djelom Okrugića«, rekla je Jasna Melvinger.

 Z. Sarić