Arhiv tekstova

Godine 1956. u Mađarskoj je izbila velika pobuna protiv komunističkog režima i sovjetske vojne prisutnosti. Sovjetski vođa Nikita Hruščov i vodstvo sovjetskih komunista naredilo je Crvenoj armiji da se pripremi za intervenciju u Mađarskoj: »Upitali smo maršala Konjeva, koji je zapovijedao jedinicama Varšavskog ugovora, koliko bi mu trebalo da uspostavi red u Mađarskoj i slomi kontrarevolucionarne snage.« 

Nakon kratkog razmišljanja odgovorio je: »Ne više od tri dana.« Rekli smo mu: »Tada se spremi. Čut ćeš od nas kada je vrijeme za početak.’« 

KRIZA KOMUNIZMA: Potkraj 20. stoljeća komunističke su države bile u teškoj krizi. Gospodarstvo u državnom vlasništvu s planskim načinom proizvodnje nije bilo sposobno osigurati životni standard koji je na Zapadu omogućavalo tržišno gospodarstvo. 

Svu vlast, moć i bogatstvo nadzirala je Komunistička partija i njezini članovi. Jednostranački je sustav doveo do ograničavanja ljudskih prava i sloboda, a u ime komunizma počinjeni su veliki zločini.

BUDIMPEŠTA I PRAG: Početkom studenog 1956. godine Crvena armija ugušila je ustanak Mađara protiv komunističke vlasti.

Godine 1968. Komunistička partija Čehoslovačke pod vodstvom Aleksandra Dubčeka započela je gospodarske i demokratske reforme. Nastojali su izgraditi »socijalizam s ljudskim licem«. Zahtjevu za reformama pridružio se velik broj Čeha i Slovaka i tako je nastalo praško proljeće. 

Međutim, Sovjetski Savez nije odobravao reforme i 21. kolovoza 1968. godine jedinice Varšavskog ugovora ušle su u Čehoslovačku i ugušile praško proljeće. 

TENKOVI NA ULICAMA: Zdenek Mlynar, bliski Dubčekov suradnik, ovako je opisao 21. kolovoza 1968: »Oko četiri ujutro crni automobil iz sovjetskog veleposlanstva dovezao se pred zgradu Centralnog komiteta koja je uskoro okružena tenkovima i oklopnim vozilima. Iz njih su iskočili vojnici. Vrata Dubčekova ureda razbijena su i desetak vojnika upalo je u ured i uperilo strojnice u naše vratove. Za njima su slijedila dva časnika. Jedan od njih je bio pukovnik. Netko je, mislim da je to bio Dubček, nešto rekao i pukovnik je zaurlao: ‘Nema priče! Šutite! Ne govorite na češkom!’«

ČERNOBIL: Teško je stanje u Sovjetskom Savezu pokazala i Černobilska katastrofa. U travnju 1986. godine u nuklearnoj centrali u ukrajinskom gradu Černobilu, lančana je reakcija u nuklearnom reaktoru izbjegla nadzoru. Nekoliko eksplozija razorilo je čelični i betonski omotač reaktora. U atmosferu je otišlo nekoliko puta više radioaktivne tvari nego u eksplozijama atomskih bombi u Hirošimi i Nagasakiju. Vjetar je raznio radioaktivni oblak nad cijelom Europom. Nekoliko tisuća četvornih kilometara u SSSR-u trajno je zatrovano radioktivnim tvarima, a od bolesti izazvanih radijacijom oboljele su tisuće ljudi.                        g