Arhiv tekstova

Svake godine u Republiku Hrvatsku radi pohađanja visokih studija, dolaze studenti ne samo iz Srbije već i iz drugih zemalja, poput Bosne i Hercegovine, Makedonije, Francuske i Južne Amerike. Cilj studenata koji dolaze izvan Republike Hrvatske je stjecanje znanja i željenih svjedodžbi o završenom školovanju. Organiziranje budućih studenata koji dolaze iz Srbije i komunikaciju između njih i institucija u Republici Hrvatskoj do sada je provodila Hrvatska matica iseljenika i Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem. Od 2006. godine tu ulogu je preuzelo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Uprava za hrvatske manjine, useljeništvo i iseljeništvo posredstvom Generalnog konzulata Republike Hrvatske. Sama regulacija odlaska mladih na studije u matičnu domovinu, od ove godine se promijenila, jer je od sada Generalni konzulat dobio ulogu vođenja tih procesa i »bavljenja« mladima, pored pitanja kojima se do sada puno bavio, glede odobravanja hrvatskoga državljanstva.

Prijava studenata, koji su zainteresirani za odlazak na studije u Republiku Hrvatsku, po prvi put se ove godine obavljala na dva mjesta, u Hrvatskom nacionalnom vijeću i u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske. Taj korak je učinjen, jer se javnost nije mogla adekvatno obavijestiti o promjeni mjesta predaje dokumentacije. Stoga, u početku su postojale dvije liste, međutim, nakon oformljene jedinstvene liste, svu je daljnju brigu preuzeo Generalni konzulat i  Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. 

RJEŠAVANJE PITANJA DRŽAVLJANSTVA: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija skupa je s drugim tijelima rješavalo pitanje nostificiranja svjedodžbi o završenom školovanju u Srbiji, odlaska i smještaja studenata u domove već za vrijeme održavanja priprema, prijava i održavanja razredbenih ispita, te konačnog upisa na fakultete, pa sve do smještaja u studentske domove u akademskoj godini 2006. i 2007. Kao prvo pitanje koje je na terenu rješavao Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici, bilo je pitanje državljanstva, kao uvjeta studiranja u Republici Hrvatskoj. Glede toga, najprije se načinila lista studenata koji imaju regulirano hrvatsko državljanstvo, a za one koji to nisu imali, to pitanje se razriješilo prije nego što su ti studenti otišli na prijave i prijemne ispite. 

»U nadležnosti Generalnog konzulata Republike Hrvatske je i pomoć pri ishodovanju rješenja o primitku u državljanstvo, ali ne na način da se od nadležnog Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske inzistira na pozitivnim rješenjima samo iz razloga što netko ima želju nastaviti svoje školovanje u Republici Hrvatskoj već na način da nadležno Ministarstvo zamoli za ubrzanje tog postupka«, kaže Mirela Lucić, konzulica u Generalnom konzulatu RH u Subotici. »Glede toga, putem požurnice molili smo Ministarstvo vanjskih poslova da u što kraćem vremenskom razdoblju dostave rješenja za one buduće studente koji to pitanje nisu imali riješeno. Tražili smo da te obavijesti o okončanju postupaka s rješenjem budu gotove do odlaska i prijavljivanja na željeni fakultet. Nažalost, nekoliko mladih od prijavljenih nije ni otišlo na studij u Hrvatsku, upravo iz razloga što su njihova rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo bila negativna. Imali smo upita od strane roditelja i od pojedinih čelnih ljudi u Hrvatskom nacionalnom vijeću, jesu li rješenja donesena negativna samo zato što su se zahtjevi rješavali tzv. ubrzanim postupkom, te koristim ovu priliku odgovoriti im kako rješenja nisu negativna jer se radilo o ubrzanom postupku, već je Ministarstvo unutarnjih poslova sukladno članku 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu, ocijenilo kako stranke nisu u postupku dokazale svoju nacionalnu pripadnost hrvatskom narodu, što im stoji i u obraz-oženju rješenja koje su preuzeli. Na takva rješenja stranke nemaju pravo žalbe, već mogu pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske o čemu smo ih svakako informirali te uputili u daljnji postupak, a sve sukladno pouci o pravnom lijeku izrečenom u rješenju«. 

Nakon riješenog statusa državljanstva i sastavljene liste studenata koji će u Hrvatskoj polagati prijemni ispit, uslijedile su pripremne radnje za njihov odlazak u Hrvatsku, od rješavanja prijevoza iz Subotice do Zagreba, izdavanja iksica tj. osiguranja prehrane i njihovog smještaja u studentskim domovima, te pohađanja pripremnog tečaja, na koje je išlo svega desetak studenata odavde, jer su te pripreme roditelji sami financirali.  

UPIS: Mladi pripadnici hrvatske zajednice koji su otišli na studije u Republiku Hrvatsku, nisu pohađali dotadašnje školovanje na svome materinjem jeziku, a većina ih uopće nije ni slušala predmet  hrvatski jezik, niti povijest. Unatoč tim činjenicama, mladi su pokazali izvrsne rezultate, osobito Mirjana Horvacki, koja je od preko četiri tisuće studenata bila sedma na listi, dok je iznimni rezultat pokazala i studentica Marina Remeš na Filozofskom fakultetu, koja je upisala hrvatski jezik i Melinda Šefčić, koja je upisala Likovnu akademiju, smjer slikarstvo. Konzulica  Mirela Lucić ocjenjuje kako je teško izdvojiti najbolje od njih, jer je ova generacija pokazala iznimno dobre rezultate na prijemnim ispitima.

»Na svu sreću, ove godine, zahvaljujući postignutim rezultatima na razredbenim ispitima, studenti više-manje nisu imali problema s tzv. ‘kvotom studenata iz dijaspore’, budući se i ove godine na pojedinim fakultetima pojavio problem oko priznavanja potvrde Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija o završenom školovanju u inozemstvu i pripadnosti hrvatskom narodu. Kod pojedinih fakulteta pojavio se problem oko neprihvaćanja tih potvrda već kod samih prijava za razredbene ispite. Ono što je nama bilo bitno da se iste prihvate na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, što je u konačnici i omogućilo nekima nastavak školovanja na tom fakultetu. Kako će biti sljedeće akademske godine još uvijek ne znamo, a osobno bi mi bilo drago da mladi ne računaju na njih već da se upišu zahvaljujući samo svom uspjehu nakon završenog srednjoškolskog školovanja i postignutim rezultatima na razredbenom ispitu«, ističe Mirela Lucić. 

  Upisi su prošli u redu, svi koji su išli na prijemne ispite imali su regulirano hrvatsko državljanstvo, uključujući i nostrificirane svjedodžbe o završenom školovanju u inozemstvu. Iako se na pojedinim fakultetima pojavio problem što su neki studenti posjedovali samo rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo, što je također dokaz o hrvatskom državljanstvu, međutim studentima se na vrijeme pribavile i Domovnice.

FAKULTETI: Trideset i dvoje studenata upisali su se u Zagreb, Osijek, Rijeku, Split i Zadar na različite fakultete, a i ove godine u izboru je prednjačio Filozofski fakultet, najprije strani jezici, potom smjer filozofija, hrvatski jezik i antropologija, te psihologija. Filozofski fakultet je također upisala i jedna studentica u Osijeku, na smjeru predškolski odgoj. Odabir fakulteta nadalje vrlo je raznovrstan, od arhitekture preko Likovne akademije do brodogradnje, na koji se, ove godine, po prvi put apliciralo s ovoga područja. Neki su se mladi opredijelili za Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF), na molekularnu biologiju, biologiju i matematiku, zatim na Prehrambeno-tehnološki, Poljoprivredni, Ekonomski, Medicinski i Grafički fakultet, Politološki na smjer novinarstvo, te Veterinu, dok su se na Pravni fakultet upisali studenti u Zagrebu, Osijeku i u Splitu. Troje studenata odlaze u Rijeku, na Turističko-hotelijerski fakultet, također troje mladih ide u Split, a jedna studentica odlazi za Zadar.

  »Interesantno je kako veoma mali broj studenata odlazi na studije u Osijek, ove godine njih svega šest, iako je Osijek  bliži od Zagreba i ima iste fakultete kao i Zagreb, a možda bi čak i život u Osijeku, te dolazak u Suboticu bio jeftiniji. Istina, kad smo preuzeli brigu o studentima, mislili smo da će ta brojka u odnosu na ukupan broj prijavljenih biti veći tj. kako će mnogo više studenata htjeti studirati bliže Subotici. No, što je razlog da to nije tako ne znamo«, ističe Mirela Lucić. Naravno, može se razumjeti ukoliko netko želi studirati u matičnoj zemlji, a istodobno konkretan fakultet ne postoji blizu mjesta življenja. Ali, nedostaju pojašnjenja studenata, zašto upisuju fakultete u Zagrebu, a koji postoje u Subotici ili u Novome Sadu. 

SMJEŠTAJ ZA STUDENTE: Od upisanih trideset i dva studenta u pet gradova, svega je sedam studenata dobilo dom po natječaju koji je raspisao Studentski centar. Za sve ostale studente, brucoše, osiguranje smještaja pripomoglo je Ministarstvo vanjskih poslova u suradnji s Ministarstvom znanosti sa samim Studentskim centrom. Na koncu, svima upisanima omogućen je nesmetani smještaj za ovu akademsku, 2006. i 2007. godinu. Samo je jedan student, koji će studirati u Splitu, odustao od smještaja u domu. 

»Što će biti sljedećih godina sa studentima u studentskim domovima, kako onih koji će se upisivati prvu godinu tako i onih koji su na višim godinama fakulteta, to je zasad teško reći, ali je jedno poznato, studenti koji sad upisuju više godine studija, za njih se teško može na ovaj način potpomoći pri smještaju u dom. 

Naravno, postoji i tu borba za njihov smještaj, a uvijek se nađe par studenata koji su školsku godinu završili s velikim brojem nepoloženih ispita i tada nastaje problem kako ih upisati i smjestiti u dom. Znam da nije lako studirati i položiti ispite iz prve, druge ili treće, ali će se neki morati puno više truditi, nego što se sada trude, jer na kraju o njihovom uspjehu ovisi upis u više godine studija, smještaj u dom i konkuriranje na natječaj za dodjelu stipednije. Ove godine smo obavili razgovor sa svakim studentom pojedinačno i s ponekim roditeljima, i mogu reći kako su mnogi studenti cijelu stvar shvatili vrlo ozbiljno, dok na žalost neki od njih i nisu. Smještaj u studenske domove za svaku sljedeću akademsku godinu će ovisiti o njima samima ili bolje rečeno o njihovom uspjehu tj. prosjeku ocjena i polaganju ispita na vrijeme«, kaže Mirela Lucić. 

POTPORA: Do prošle školske godine bila je odobravana financijska potpora Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, u vidu stipendiranja studenata. Vjeruje se kako će ta potpora postojati i ove školske godine, što će se najprije vidjeti objavljivanjem natječaja, negdje u veljači ili ožujku 2007. godine, tj. po završetku prvog semestra. U posljednjem objavljenom natječaju za dodjelu stipendije prednost pri dodjeli stipendija imali su studenti nacionalne grupe predmeta, što znači hrvatski jezik, povijest, zemljopis, razredna nastava i teologija. Što će biti propisano novim natječajem, još nije poznato. U svakom slučaju oni studenti kojima je stipendija odobrena, potpisivali su ugovor s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija. Istim ugovorom regulirane su i obveze i prava davatelja i primatelja stipendije. Tim slijedom korisnici stipendije bili su dužni priložiti potvrdu o redovitom praćenju nastave i o postignutim rezultatima, jer u protivnom može se raskinuti ugovor o stipendiranju. Naravno, da tu postoji mogućnost povrata stipendije, na primjer, ukoliko student mora ponavljati godinu. Također Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija ima pravo svake godine propisati i neke nove uvjete za dodjelu stipendija. Postavlja se jedno vrlo zanimljivo pitanje, može li se već ove akademske godine u ugovoru o stipendiranju pojaviti klauzula o povratku studenta u Srbiju? U svakom slučaju javnost će sigurno biti obaviještena na vrijeme o uvjetima stipendiranja za akademsku 2006. i 2007. godinu.

»Na samom početku prijavljivanja na studije u Republici Hrvatskoj, imali smo prijavljenih šezdesetak studenata, a od toga upisalo se trideset i dvoje. Ta razlika studenata odnosi se i na one koji su od studija odustali nakon što su bili upoznati s činjenicom kako ne moraju svi studenti dobiti stipendiju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Veći dio od šezdeset prijavljenih mislilo je kako su se od trenutka prijavljivanja na studij, riješili svih svojih problema, krenuvši od toga kako će imati pravo direktnog upisa na fakultete, budući da su pripadnici dijaspore, preko besplatnog smještaja u domu i prehrane, pa sve do samog stipendiranja. S obzirom da smo sa svakim ponaosob razgovarali i upoznali ih s cijelom situacijom oko uvjeta školovanja i stipipendiranja u Republici Hrvatskoj, dobar broj njih je u odmah odustao«, pojašnjava Mirela Lucić. 

Svakako, osim stipendije koju Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija daje studentima hrvatske nacionalne zajednice, studene smo već prilikom prvih razgovora upoznali, te ih uputili da prate i druge natječaje za stipendiranje, između ostalog Ministarstva znanosti Republike Hrvatske, tzv. stipendija A kategorije. To je stipendija koja se odnosi na one studente koji su, što se tiče prve godine, postigli iznimne rezultate na samom prijemnom ispitu, a na višim školskim godinama onim studentima koji postignu odličan rezultat tj. uspjeh na kraju školske godine. Ona se do sada odobravala na 12 mjeseci u godini, za razliku od stipendije koju daje Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koja se odobrava na 10 mjeseci. Ove godine od ukupno devetnaest studenata koji su upisali redovni studij u Zagrebu, troje će se školovati redovno, ali samo uz djelomičnu potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, a ostali će biti u cijelosti na proračunu Republike Hrvatske.

KOMUNIKACIJA: Prati se rad svih studenata, koji u Republiku Hrvatsku odlaze na studije, a posebno onih koje Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija stipendira. U kojoj se mjeri studenti javljaju u Ministarstvo, to ovisi o njima samima, oni koji su zainteresirani nešto naučiti oni se redovito javljaju, a poneki se javljaju tri dana prije useljenja u dom s nepoloženim ispitima. Ove godine studenti su prije odlaska bili pozvani u Generalni konzulat, sa svima se porazgovaralo, a zamoljeni su javiti se po smještaju u domove, a sve u cilju da se ostvari daljnji kontakt i pruža pomoć prilikom boravka u Republici Hrvatskoj. Po riječima Mirele Lucić, oni se svi mogu javiti u bilo koje vrijeme tijekom dana, pružit će im se adekvatna pomoć.« Može im se pružiti bilo kakva pomoć osim one da se uči i polaže umjesto njih samih. Također, pred kraj školske godine molili smo da se jave u Generalni konzulat, kako bismo na vrijeme saznali kakva je situacija s ispitima, a sve sa ciljem kako bi se polako mogli pripremiti koraci za sljedeću akademsku godinu. Ove godine uspostavio se s njima jedan poseban odnos, a komunikacija će se sigurno održati, posebno sa studentima za čiji povratak u Srbiju,  postoji poseban interes, od strane hrvatske zajednice, takvih bi u budućnosti trebalo biti sve više, jer kako je poznato od ove godine formirani su i peti razredi osnovne škole gdje se nastava odvija na hrvatskom jeziku. U konačnici postoji i želja za osnivanjem hrvatske gimnazije, a svakako treba napomenuti da se i sve više hrvatskih tvrtki otvara na području Srbije i sasvim sigurno će biti zanimljivih natječaja za radna mjesta struke koje studenti završavaju ili će istu steći za koju godinu u Republici Hrvatskoj.« 

PORUKE STUDENTIMA: Konzulica Mirela Lucić nadalje ističe kako priželjkuje da se što veći broj studenata nakon završenog studija u Republici Hrvatskoj vrati u zemlju u kojoj žive, jer bi sasvim sigurno sa svim svojim stečenim znanjima u Republici Hrvatskoj, mogli puno pripomoći hrvatsku nacionalnu zajednicu kao i državu u kojoj su se školovali i u kojoj žive. Za povratkom studenata trebao bi postojati interes i u Hrvatskom nacionalnom vijeću jer na taj način, po osobnom sudu, jačaju zajednicu. Naravno da je povratak iz Republike Hrvatske individualna stvar svakog pojedinca i ona ovisi o gospodarskim i drugim prilikama u ovoj zemlji, a to se posebno odnosi na mogućnost zapošljavanja. Vrlo je teško unaprijed reći hoće li se netko vratiti, fakultet ipak traje četiri, pet godina, ali u svakom slučaju treba mladima dati do znanja da svaki njihov ostanak u Republici Hrvatskoj ili odlazak u neku treću zemlju slabi hrvatsku zajednicu u ovoj zemlji. Svima bi nam trebao biti interes da se sav njihov potencijal kojeg posjeduju iskoristi na najbolji mogući način, da im se da na značaju, posebno što su to mladi ljudi od kojih se itekako puno može naučiti, a sve s ciljem da sve strane budu zadovoljene, poručila je konzulica Mirela Lucić.  

»Nemamo nekakve točne informacije o broju studenata koji su se do sada vratili, a stipendirani su od strane Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, ali može se reći kako ih se do sada vratilo svega oko 15 posto. Možda je čak i to prevelik postotak u odnosu na one koji su otišli na studij u Republiku Hrvatsku. Svakako ima tu i onih studenata koji su se vratili, pa se nisu mogli tu zaposliti u struci, a u Republici Hrvatskoj im se ipak pružila prilika za zasnivanje radnog odnosa, pa su se ponovno vratili u Hrvatsku. O kojem se broju tu radi, teško je reći. Ono što bismo poručili sljedećoj generaciji, koja se želi upisati iduće godine na studije u Republici Hrvatskoj, svakako je da iskoriste priliku pohađanja sati njegovanja hrvatskog jezika, koje se odvija u subotičkoj Gimnaziji, jer tako mogu puno naučiti što će im svakako olakšati polaganje prijemnog ispita i postizanja dobrih rezultata na istima, a puno će im pomoći i u samoj komunikaciji za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj. Druga poruka se odnosi na one koji u sljedećim godinama imaju želju nastaviti svoje školovanje u Hrvatskoj, a  nemaju regulirao hrvatsko državljanstvo, da na vrijeme podnesu svoje zahtjeve, jer postupak i ne traje tako kratko. I na kraju svim studentima koji su se ove godine upisali kako na prvu godinu studija u Republici Hrvatskoj, tako i na više godine studija želim uspješnu akademsku 2006. i 2007. godinu i želim im da godinu završe sa što boljim uspjehom i što većim brojem položenih ispita. Onima koji ove godine završe svoje akademsko obrazovanje želim da im se ispuni želja koju smo svi imali kod odlaska na studij, a to je da se u što kraćem vremenu zaposle i rade onaj posao za koji su se školovali.«         g