Arhiv tekstova Arhiv tekstova

»Salašarska tuga« pobijedila

Središnji događaj ove trodnevne manifestacije uslijedio je u petak 29. rujna, kada je prošlogodišnjom pobjedničkom pjesmom »Svako živi svoju tajnu« u izvedbi Josipa Franciškovića, u Velikoj dvorani HKC »Bunjevačko kolo« započeo, šesti po redu, Festival bunjevački pisama. 
Podsjetimo, riječ je o festivalu čija je temeljna svrha promidžba i popularizacija nove bunjevačke glazbe i poticaj svima, a posebice mladim ljudima, da i sami pridonesu očuvanju i unapređenju kulturnog naslijeđa bunjevačkih Hrvata.
SUSRET NARODNE I UMJETNIČKE GLAZBE: Pozdravljajući brojne uzvanike i sponzore, festival je otvorio predsjednik HKC »Bunjevačko kolo« Mirko Ostrogonac. Govoreći, među ostalim, o glazbi koja se već po šesti puta priprema za Festival on je istaknuo kako ona u stanovitoj mjeri predstavlja susret narodne i umjetničke glazbe. »Oni koji je stvaraju nastoje da ona bude u okvirima našeg tradicionalnog narodnog pjevanja i sviranja, ali joj istodobno hoće dati, u što je moguće većoj mjeri, vlastito suvremeno pa i umjetničko obilježje«, rekao je  Ostrogonac.    Ovogodišnje festivalsko izdanje predstavilo je 15 novih pjesama, koje su njihovi interpretatori izveli u pratnji Festivalskog orkestra HKC »Bunjevačko kolo« pod ravnanjem prof. Branka Ivankovića Radakovića.
Stručni žiri zadužen za ocjenjivanje kvalitete skladbi, aranžmana i interpretacije činili su prof. Mira Temunović, maestro Berislav Skenderović, prof. Jozefina Skenderović, mr. Nataša Kostadinović i Đuro Parčetić, dok su kvalitetu tekstova vrednovali Katarina Čeliković, prof. Ljiljana Dulić (ravnateljica OŠ »Vladimir Nazor« iz Đurđina), Ljiljana Dulić (urednica programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice), Milovan Miković i Tomislav Žigmanov. 
NAGRADE: Nakon službenog, te revijalnog dijela programa u kome je nastupio tamburaški orkestar »Zlatni zvuci« iz Sombora, uslijedilo je proglašenje pobjednika i dodjela nagrada. 
Prema ocjeni stručnog žirija, najboljom je proglašena skladba »Salašarska tuga« za koju je tekst napisao dr. Marko Sente, aranžman Vojislav Temunović, a glazbu Marinko Rudić Vranić, koji ju je i izveo, dok je prema ocjeni publike, za najbolju pjesmu ovogodišnjeg Festivala izabrana »Ne dam da mi moje gaze« autora glazbe  Nikole Jaramazovića, koji je uz Mirjanu Jaramazović ujedno i autor teksta, a za koju aranžman potpisuje Stipan Jaramazović i koju je izvela Marija Jaramazović.
Drugu nagradu žirija osvojila je skladba »Gabrić ćuprija« za koju je tekst napisao Stipan Bašić Škaraba, a glazbu i aranžman Ante Crnković, koji ju je ujedno i izveo. 
Treće mjesto po ocjeni stručnog žirija pripalo je pjesmi »Zašto lažu oči tvoje« na tekst Marjana Kiša, za koju je glazbu i aranžman napisao Slobodan Ivković, a izveli su je Lidija Horvat i Marinko Vujković Lamić - Čičak.
Nagrada za najbolji tekst pripala je Ani Popov za pjesmu »Badnje veče«, koju je uglazbio dr. Josip Stantić, aranžman priredio Vojislav Temunović, a izvele je Tamara Babić i Svetlana Milodanović, dok je nagrada za najbolji aranžman dodijeljena Vojislavu Temunoviću za skladbu »Ej ravnico moja«, za koju je tekst i glazbu napisao Petar Kuntić, a izveo je Dejan Ćakić.
Uz brojne druge, generalni sponzor festivala bilo je poduzeće »Rotografika« iz Subotice, a njegovo održavanje podržali su i pomogli Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici, Skupština Općine Subotica i Hrvatsko nacionalno vijeće.
   Festivalu su, između ostalih, nazočili i s bine pozdravljeni generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Davor Vidiš, predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazo Vojnić Hajduk, dopredsjednik Općine Subotica i predsjednik DSHV-a Petar Kuntić, urednik katoličkog mjesečnika »Zvonik« preč. Andrija Anišić, katedralni župnik msgr. Stjepan Beretić, umjetnički ravnatelj Subotičkog tamburaškog orkestra Stipan Jaramazović, te direktor NIU »Hrvatska riječ« Zvonimir Perušić.         g
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika