Arhiv tekstova

 

 

5. listopada 1500. godine rođen je Karlo V., španjolski kralj i car Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti.

5. listopada 1902. godine rođen je Ray Kroc, poduzetnik i utemeljitelj McDonaldsa, lanca brze hrane.

5. listopada 1936. godine rođen je Vaclav Havel, češki književnik, disident i državnik.

6. listopada 1939. godine u Vinjanima Donjim, nedaleko od Imotskog, rođen je Ante Bruno Bušić, hrvatski domoljub, karizmatični prognanik 70-ih godina i vođa hrvatske emigracije. 

7. listopada 1849. godine umor je u Baltimoru Edgar Alan Poe, najvažniji pjesnik američkoga romantizma.

7. listopada 1908. godine počinje razdoblje aneksije Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske. To razdoblje završava se svršetkom Prvoga svjetskog rata 1918. godine. Ovome razdoblju prethodilo je razdoblje okupacije, od 1878. do 1908.

7. listopada 1991. godine jugoslavensko je zrakoplovstvo napalo Banske dvore i raketiralo radnu sobu predsjednika Franje Tuđmana. 

8. listopada 1871. godine u Chicagu izbio je strahovit požar. Izazvala ga je slučajno prevrnuta svjetiljka. Uništeno je 17.000 zgrada, 100.000 je ljudi ostalo bez krova nad glavom, a 250 se osoba smatra smrtno stradalim ili nestalim. 

8. listopada 1871. godine počela je buna u Rakovici, do koje je dovelo neispunjavanje odredbi o uspostaviti teritorijalne cjelovitosti, priključenja Dalmacije i Vojne krajine Banskoj Hrvatskoj, te neprestano kršenje financijskih odredbi Hrvatsko-ugarske nagodbe potpisane 1868. godine. Cilj bune bilo je stvaranje samostalne Hrvatske. Pubunjenici su ustanovili Privremenu narodnu hrvatsku vladu na čelu s Eugenom Kvaternikom, koja je objavila Proglas o oslobođenju Hrvata od austrijske i mađarske vlasti. Proklamirala se jednakost pred zakonom, općinska samouprava, ukidanje vojne uprave u Vojnoj krajini i uvođenje županijskoga sustava. 

Nakon prvih uspjeha i širenja ustanka kako na sela naseljena Hrvatima tako i na ona u kojima su živjeli Srbi vojne su vlasti poslale znatne snage u Slunj, kojeg su bez većih problema zauzele. Uslijedilo je uhićenje Kvaternika i ostalih vođa bune.

8. listopada 1888. godine proradila je zagrebačka uspinjača.

8. listopada 1912. godine počeo je Prvi balkanski rat. Protiv Osmanlijskoga Carstva ratovali su Bugari, Crnogorci, Grci i Srbi. Potpomognuti od svojih zaštitnika (Srbi i Crnogorci od Rusa, a Bugari od Austro-Ugarske) balkanski su narodi lako porazili Osmanlije. Mirovni je ugovor potpisan u svibnju 1913. godine u Londonu. Njime je Turskoj u Europi ostalo samo usko područje oko Carigrada. Od dijela nekadašnjih turskih posjeda stvorena je nova država – Albanija, čijim je nastankom Srbiji zapriječen izlaz na Jadransko more.

8. listopada 1992. umro je umirovljeni kancelar Savezne Republike Njemačke Willy Brandt, pravoga imena Herbert Ernest Karl Frahm. Rođen je 18. prosinca 1913. godine. Zbog svojih je postupaka prema žrtvama nacističkoga režima, osobito Poljacima i Židovima, te se zalažući za mirno rješavanje problema dobio 1971. godine Nobelovu nagradu za mir.

8. listopada 1991. godine Hrvatski je sabor prekinuo državno-pravne odnose sa SFRJ.

9. listopada 1075. u crkvi sv. Petra na solinskome polju okrunjen je Dmitar Zvonimir za hrvatsko-dalmatinskoga kralja.

9. listopada 1940. godine rodio se u Liverpoolu John Lennon, suosnivač legendarne skupine The Beatles. Ubijen je u New Yorku 8.12.1980. godine.

9. listopada 1967. godine u Boliviji su vladine jedinice uhitile i potom ustrijelile gerilskoga vođu Ernesta Guevaro de la Serna, poznatijeg kao Che Guevara.

10. listopada 1892. godine rođen je književnik i nobelovac Ivo Andrić. 

7. listopada 1949. godine utemeljena je Istočna Njemačka. Podjela Njemačke na okupacione zone udarila je temelje stvaranju dvaju njemačkih država, Zapadne s kapitalističkim društvenim uređenjem i parlamentarnom demokracijom, te Istočne u kojoj su sovjetske vlasti nametnule socijalistički sustav. U njezinu glavnom gradu, Berlinu, između sovjetske i savezničkih zona podignut je 1961. godine Berlinski zid koji je razdvojio gradnja dva djela. Zid je postao simbolom blokovske podjele svijeta.

Gušenje privatnog poduzetništva i slobodnog tržišta i golemi troškovi neučinkovitoga državnog aparata – u isto vrijeme raskošan i dekadentan život partijskog vrha – uzrokovali su naglo zaostajanje socijalističkih zemalja za zemljama parlamentarne demokracije i kapitalističkoga sustava. Skroman osobni standard, oskudice, nedostatak osnovnih živežnih namirnica kao i zatiranje slobode mišljenja, govora i udruživanja učinile su život u socijalističkim zemljama nepodnošljivim. Već pedesetih godina su se protiv socijalističkoga sustava pobunili Mađari (1956.), nekoliko godina kasnije nemiri su izbili u Čehoslovačkoj (1968.) i Poljskoj (1981.). Svi su ti pokreti krvavo ugušeni. Nakon nevjerojatno skupoga »Rata zvijezda«, utrke u razvijanju satelita i tehnologije istraživanja Svemira, SSSR je pokleknuo. Mihail Gorbačov, vođa SSSR-a, pokušao je demokratizirati sovjetsko društvo i reformama podignuti standard građana SSSR-a, no ubrzo je shvatio da je raspad socijalističkoga sustava, pa time i SSSR-a, neizbježan. Godine 1989. uhićen je i strijeljan rumunjski diktator Nicolae Ceausescu, srušen je Berlinski zid i počelo je ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke (3. listopada 1990.).