Arhiv tekstova

»Multikulturalnost, postojanje i razvijanje različitosti, premda je široko poštovana u Vojvodini i dio je njene svakodnevice ipak nije prihvaćena od svih značajnijih čimbenika u društvu. Postoji značajan otpor prema njoj kod dijela građana, naročito Srba u Vojvodini« navodi se u uvodnim napomenama projekta Izvršnog vijeća AP Vojvodine »Afirmacija multikulturalizma i tolerancije u Vojvodini«. 

Prema autorima projekta »kao rezultat šovinističke državne politike, koja je vođena naročito u državnim medijima tijekom devedesetih godina veliki dio Srba je izgradio značajan otpor prema multikulturalizmu, što je vidljivo iz raznih istraživanja«. 

PUTUJUĆA IZLOŽBA: Polazeći od ovakvih nalaza i izmijenjenih prilika u Vojvodini, uslijed migracija nakon ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu, kao i određene reaktivne etničke homogenizacije manjina, Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine koncipiralo je i provodi »kompleksan multitematski i multikulturalni program usmjeren prema ideji jačanja međunacionalnog povjerenja kod mladih u Vojvodini«.  

Kao jedna u nizu manifestacija ovog projekta, a pod pokroviteljstvom Izvršnog vijeća AP Vojvodine, Vlade Republike Mađarske, misije OESS-a u Srbiji i Američkog veleposlanstva u Beogradu, u Svečanoj dvorani Gradske kuće u Somboru postavljena je izložba pod nazivom »Živjeti zajedno« i može se pogledati do 1. listopada.  Ovu izložbu posvećenu pozitivnim aspektima u povijesti zajedničkog života Srba i Mađara, je već  vidjelo oko 35 tisuća posjetitelja u Novom Sadu i oko 30 tisuća u Subotici, a nakon Sombora izložba se seli u Zrenjanin i Kikindu.

Prema riječima ravnatelja Muzeja Vojvodine prof. dr. Ranka Končara i koordinatora projekta u Gradskom muzeju subotice kustosa àrpàda Pappa, postoji potreba a i namjera da se ovakav način predstavljanja zajedničkog življenja na prostoru Vojvodine proširi i s izložbama o povijesti drugih naroda koji žive u Vojvodini. 

Izložbu koja je trenutačno postavljena u Somboru zajednički su pripremili Muzej Vojvodine iz Novog Sada te Gradski muzej i Historijski arhiv iz Subotice. Ova je postavka nakon što je postavljena u Novom Sadu početkom godine, kasnije u »proširenom i dopunjenom izdanju« bila postavljena u Likovnom susretu u Subotici, ali se u druge gradove prenosi  postav izložbe iz Novog Sada. 

PROGRAMSKE KONCEPCIJE: Kustos Gradskog muzeja u Subotici àrpàd Papp pomalo je razočaran ovime a osobito činjenicom da, kao koautori izložbe, nisu bili obaviješteni o otvorenju izložbe u Somboru: »Osobno se ne slažem s time da izložbe budu postavljene kao replike novosadske izložbe, jer je izložba bila mnogo bogatija i finije definirana u Subotici nego u Novom Sadu, a sve to samo zato što se neki autori ne mogu osloboditi nekih cjelina«, kaže Papp, te pojašnjava kako je »Narodnooslobolička borba važan dio povijesti ali je teško povjerovati da se može prikazati bez ikakve ideologijske pristranosti i osjećanja. Ovaj segment povijesti bi trebalo staviti u jedno realno tumačenje kako to ne bi bio vrhunac izložbe, jer u našoj zajedničkoj povijesti ima svijetlih trenutaka koji zavrijeđuju  da se ‘iskopaju’ iz zaborava i da im se posveti puno više pažnje«.  

Koordinator projekta, ravnatelj Muzeja Vojvodine prof. dr. Ranko Končar kaže kako su stručnjaci iz različitih institucija koji su zajednički radili na pripremanju izložbe »dostigli jednu razinu  potpune jednakosti i razumijevanja mada je bilo napisa koji ne vole komunističko vrijeme, međutim, kao čovjek koji se bavi poviješću XX. stoljeća ja ne biram povijest jer je ona takva kakva je i nikada se u znanosti ne bira ljepša ili lošija historija. U Somboru smo predstavili onoliko koliko je dozvoljavao prostor a čuvali smo tu misao i koncepciju o uzjamnosti i tolerantnosti koju nalazimo u prošlosti i više nego što smo to mogli saznati iz udžbenika. Jedinstvena izložba koja je bila u Novom Sadu je prenijeta u Sombor, i mi inzistiramo da ide ona izložba koja je zajednički dogovorena. Ovisno o prostoru izložba se proširuje ili reducira i osobno inzistiram na tome da se najstrožije vodi računa da bude potpuna ravnoteža i ranopravnost eksponata koji simboliziraju zajedništvo i međusobnu vezu Srba i Mađara u prošlosti«. 

BUDUĆNOST PROJEKTA: No, stav-ljajući na stranu ove programske ili pak tehničke nesuglasice, za koje oba sugovor-nika tvrde da su nezaobilazne pri izradi ovako velikih projekata, njihovo je iskustvo i u Novom Sadu i u Subotici izuzetno pozitivno, kako glede brojnosti tako i reagiranja posjetitelja.

àrpàd Papp kaže kako je ovo bila  »prigoda da se  prikažu pozitivni trenuci zajedničke a ne paralelne povijesti Srba i Mađara, na prostoru Vojvodine. Ta je ideja izuzetno dobra i predstavlja prekid s klasičnom nacionalnom poviješću, ne u smislu stvaranja nove povijesti kao u vrijeme komunizma, već da se od nacionalnih historija prikažu pozitivne strane zajedničke povijesti. Već na početku se postavilo pitanje što s ostalim narodima jer ako se vrši komparacija dviju historija moglo bi se isto tako raditi i s hrvatsko-mađarskim odnosima koji su bili izuzetno plodonosni kroz stoljeća, zatim hrvatsko-srpski odnosi, a tu je i zajednička historija Nijemaca i Mađara, Nijemaca i Srba itd. Iskreno se nadam da će pokrajinsko Izvršno vijeće stavljati akcent i na to i da će ubuduće biti nekih novih projekata koji će ići u tom pravcu, a i da se tako sakupljeni materijali postave kao stalna postavka«, kaže Papp, dodajući kako je ovoj izložbi prethodio dug rad na prikupljanju materijala iz historijskih arhiva i knjžnica kako u Srbiji tako i Mađarskoj. 

»Imamo materijal koji je izuzetno vrijedan: rukopisne karte, prostorne podatke, izvedene povijesne karte, sve opremljene trojezičnim legendama na srpskom, mađarskom i hrvatskom jeziku i pitanje je kako da to bude prikazano u pravom prostoru i na osnovu pravog odabira u budućim izložbama« poručuje Papp.

Prof. dr. Ranko Končar kaže također kako postoje ideje da se ovaj projekt nastavi i da se rade slične izložbe i o drugim narodima čija je prošlost zajednička. Prema njegovim riječima već postoji ideja da se napravi izložba o zajedničkoj prošlosti Srba i Nijemaca, pa zatim i izložba sa Slovacima, a dodaje i da će on osobno prvi predložiti pokrajinskom Izvršnom vijeću, pod čijim pokroviteljstvom se ovaj projekt radi, da se napravi i izložba o zajedničkoj povijesti Srba i Hrvata na ovome prostoru.

g