Arhiv tekstova

U Zagrebu je, od 19. do 24. rujna, održan Jesenski međunarodni zagrebački velesajam, 82. po redu, na kojem je sudjelovalo 1710 izlagača iz 42 zemlje na 76 tisuća četvornih metara izložbenog prostora. Veliko zanimanje za taj središnji sajamski događaj u ovom dijelu Europe dokaz je da hrvatskim proizvodima na svjetskom tržištu ima mjesta i da je, bez obzira na blagu stagnaciju, ostao važnim mjestom za sklapanje unosnih poslovnih dogovora.

Ovogodišnji  Jesenski međunarodni zagrebački velesajam, sa sloganom »Velesajam na kojem treba biti«, otvorio je izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, najavljujući u svom govoru i temeljitu obnovu Zagrebačkog velesajma. 

POVIJEST I TRADICIJA: »Zagreb ima dugu tradiciju sajmova: 20. kolovoza 1094. prvi se put spominje  »kraljevski« sajam pred prvostolnicom, koji je trajao 14 dana. Kasnije su kraljevim odlukama odobreni i sajmovi na Gornjem gradu - Markovski i Margaretski. Zagreb je postao velesajamski grad 1909. godine osnutkom Zagrebačkog zbora koji je poslije izrastao u današnji međunarodni Zagrebački velesajam. Do polovice iduće godine bit će pripremljena sva dokumentacija, a 2009. godine, u povodu stote obljetnice sajmovanja u nas, bit će otvorena vrata obnovljenog  velesajma«.  

Iako zbog inozemnih obveza nije bio na otvaranju  predsjednik Stjepan Mesić u pismu je poručio »kako su za više stope gospodarskog rasta potrebne strukturne reforme i društveni koncenzus«. Koliko je to ostvarivo, domaći su poduzetnici mogli doznati na tradicionalnom Hrvatskom gospodarskom forumu, mjestu izravne komunikacije poslovnih ljudi i kreatora ekonomske politike, održanog istog dana u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Tema ovogodišnjeg foruma bila je Hrvatska strategija gospodarskog razvoja, a sam forum bio je prilika da se vlada RH pohvali pozitivnim brojkama. Tako smo čuli kako se prošle godine bruto državni proizvod popeo na sedam tisuća eura po glavi stanovnika što je više nego u većini novih članova Europske Unije, da je stopa nezaposlenosti 12,7 posto što je najniža stopa za prethodnih šest godina, a prihodi od turizma premašili su šest milijardi eura. 

HRVATSKA – DRUŠTVO ZNANJA: Novina ovogodišnjeg sajma je projekt »Hrvatska - društvo znanja«, čiji su organizatori Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagrebački velesajam i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. 

»Cilj projekta je poduzetnicima predstaviti programe i projekte namijenjene primjeni znanja u gospodarstvu na jednom mjestu i u neposrednom kontaktu. Nastoji se potaknuti gospodarski rast i razvoj, odnosno povezati znanost i obrazovanje s gospodarstvom te obrazovanje okrenuti potrebama gospodarstva i time povećati konkurentnost«, obrazložio je projekt ministar gospodarstva Vlade Republike Hrvatske Branko Vukelić.  

Direktor Zagrebačkog velesajma Davorin Spevec naglasio je činjenicu kako velik broj izlagača iz inozemstva potvrđuje poslovni interes za hrvatsko tržište, ali i internacionalizaciju Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma i njegov ugled u svijetu. U sklopu projekta »Hrvatska - društvo znanja« održana je i »Arca«, međunarodna izložba inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija, čiji je organizator Udruga inovatora Hrvatske. Pored ove izložbe održane su i izložbe u povodu 150 godina Nikole Tesle, 120 godina Lavoslava Ružičke i 100 godina Vladimira Preloga. 

OSTALI SADRŽAJI: Za posjetitelje Velesajma željnih ležernijeg sadržaja organizirane su brojne tematske cjeline: Energetika, Promet i logistika, Graditeljstvo, Prehrana i poljoprivreda, Dani mode, Eko-etno, Sajam glazbe i prvi put na velesajmu Rock-muzej.

U okviru izložbe tradicijskih proizvoda, usluga i običaja ruralnih područja »Eko-etno Hrvatska«, održanoj po četvrti put u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, predstavilo se 17 hrvatskih županija uz stručno-popratni program o održivom razvitku ruralnog prostora. Na sajmu su kroz specijalizirane programe predstavljeni i najnoviji graditeljski i industrijski trendovi, hotelska i ugostiteljska oprema, proizvodi za kućanstvo te bogata ponuda odjeće na »Danima mode«.        g