Arhiv tekstova

Promjena godišnjih doba neumitno donosi i promjenu određenih ustaljenih životnih navika, »usporavajući« ih ili »ubrzavajući« u odnosu na nastupajuće razdoblje. 

Konkretno, pristigla jesen i sve kraći dani, koji će uskoro nakon prelaska na zimsko računanje vremena biti još kraći, jamačno će se odraziti na stupanj naše »budnosti« i sve veću potrebu za dodatnim satima sna. A još kad nastupi duga i hladna ravničarska zima...

NAVIKA SPAVANJA: U biti vrijeme noćnog odmora i njegova duljina posve je različita i individualna kategorija kod svakog pripadnika ljudske rase, te se nikako ne može odrediti neka opća ili idealna »satnica«. Prema ustaljenim medicinsko-zdravstvenim standardima postoji preporučena duljina sna, ali opet, ponavljamo, sve je stvar individualne percepcije i sposobnosti određenog organizma da tijekom određenog broja sati regenerira utrošenu količinu energije i mentalnog zamora. 

Uvriježeno je stajalište kako bi se gotovo uvijek trebalo leći prije pola noći i »uhvatiti« barem šest do sedam sati sna u »komadu«, da bi se ujutro probudili svježi i odmorni za napore novog radnog dana. Ali, isključimo li određene skupine »čudaka« koji liježu na vrijeme, velika većina nas ostaje budnima do kasno u noć, odlazeći na počinak i nekoliko sati prije granice između dva dana. Kašnjenje u spavanju neumitno se odražava u oduzimanju vremena predviđenog za san i negativno se izražava u ranojutarnjem ustajanju, prilagođenom odlasku na radno mjesto, što opet u uzročno-posljedičnoj svezi donosi većoj koncentraciji zamorenosti organizma u sljedećem danu. 

A nedostatak potrebitog sna donosi brojne negativne učinke i posljedice po opće stanje našeg organizma. Nedovoljno »naspavana osoba« u prvom redu je pretjerano razdražljiva jer njezin mozak nije dovoljno »odmoren«, isto tako mentalni sklop nije u potpunoj funkciji što rezultira čestim gubitkom koncentracije i nemogućnosti maksimalnog rasuđivanja. Sve skupa navedeno u daljnjoj progresiji, ukoliko se manjak noćnog odmora kontinuirano prakticira i postaje konstantnom pojavom, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, posebice kod osoba koje imaju problema s akutnim manjkom imuniteta. Jer znanstveno je dokazano kako je upravo dobar i kvalitetan san osnova ljudskog zdravlja i neizostavan čimbenik u procesu ozdravljenja kod oboljelih osoba. Uz zdravstvene, nedostatak sna može biti uzrokom i brojnih egzistencijalno-materijalnih problema, jer osobe u takovom stanju mogu sebe dovesti u mnoštvo neugodnih i opasnih situacija, poput prometnih nezgoda prilikom upravljanja automobilom ili nekim drugim prometalom ili primjerice dobivanja otkaza uslijed spavanja na radnom  mjestu ili ne ispunjavanja radnih obveza. 

INDIVIDUALNA DOZA: Čovjek kao najsavršenije biće našeg univerzuma posjeduje je odlike koje ga, u prvom redu, odvajaju i razlikuju od ostalih živih bića u njegovom okruženju. Sposobnost samospoznaje i učenja, praktički primijenjena na ovu problematiku jednostavno znači da bi svaka individua trebala sama uvidjeti koliko joj je potrebno sna za pravilan i optimalan način života. Ovisno o tjelesnoj konstrukciji i općem zdravstvenom stanju organizma, količini dnevnog zamora i vrsti posla koji se obavlja, te ostalim čimbenicima koji utječu na ljudsku psihu i njene reakcije, svaki bi čovjek trebao usporediti dan bez dovoljno sna i »posljedice« koje je on »donio«, te ih »nadoknadom« već sljedeće večeri pokušao popraviti za sljedeći dan. Kvalitetno naspavan i odmoran, bit će spreman i na najveće napore, uz maksimalnu koncentraciju i puni doprinos na svim poljima svog dnevnog angažmana. Je li to preporučanih šest do sedam sati, manje ili više, opet stvar je individualne percepcije. Prema osobnom priznanju Margaret Thatcher, nekadašnje »Željezne Lady« Velike Britanije, spavala je samo četiri sata dnevno i pokraj toga uspijevala obavljati sve svoje dužnosti prve ministrice Ujedinjenog Kraljevstva...