22.09.2006
Književnost i identitet
U nakladi NIU »Hrvatska riječ« objavljena je još jedna nova knjiga - roman Vladimira Bošnjaka »Svršetak vražjeg stoljeća«. Dakle, ova novinsko-izdavačka ustanova, uz objavljivanje tjednika, dječjeg lista i emitiranje TV emisije, participira u javnosti i u životu hrvatske zajednice i objavljenim književnim djelima, a postojanje i produkcija sustavne nakladničke djelatnosti na materinjem jeziku upravo ima nemjerljivu važnost za svaku, pa i našu nacionalnu zajednicu. Zbog čega ističem ovu važnost? Jezik je uvijek družbenik kulturnog kolonijalizma, a da ne bismo završili kao ljudi bez jezika i kulture, te da bismo zaštitili svoj jezik i budućnost, uz obrazovanje i informiranje na materinjem jeziku, neophodna je i nakladnička književna produkcija na materinjem jeziku, kako suvremenih djela, tako i djela iz naše kulturne baštine.
Možemo uočiti, kako je u eri globalizacije jačanje nacionalnih kultura najvažnija briga tzv. malih naroda, a kako je na početku novoga milenija u tijeku i proces izgradnje zajedničkog europskog doma, prepoznatljiva su nam nastojanja baš tih malih naroda na očuvanju i njegovanju svoga jezika i nacionalnog identiteta u sklopu euro-integracije, što je poticajan primjer i za sve nacionalne manjine koje nastoje očuvati svoj identitet u većinskom okruženju. Razmišljajući o putevima jezika, književnosti i nacionalne kulture, koji nam omogućuju stvaranje vrednota duhovne stvarnosti koja jest sudbina naroda, utvrdimo i to, kako je sudbina jednog naroda neodvojiva od sudbine njegova govora.
Uočimo i to, kako književna produkcija Hrvata iz Vojvodine nužno mora sadržati i izražaj univerzalnih vrednota, kroz koje je jedino i mogućno artikuliranje nacionalnih vrijednosti i naslijeđa svijesti o podrijetlu. Takva književna praksa će omogućiti prepoznavanje književnog pisma Hrvata iz Vojvodine kao nepatvorenog dijela regionalnog kulturnog identiteta, a da bi manjinska nacionalna kultura imala vitalnost, neophodna je aktualnost, kao i sluh za svoje vrijeme, a izražaj svoga vremena treba biti sadržan u nastalim djelima te kulture, jer ako se složena cjelina manjinske kulture svede na stereotip i statičnost, ona će tako svedena u praksi iskazivati shematizirane aktivnosti kao model za samozadovoljno potkusurivanje po aktualnoj potrebi onoga što zovemo prava manjina, a što dovodi do toga da manjinska kultura postane sinonim »lijepoga propadanja«.
Hrvatski jezik se uči, djeca koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku i ove su školske godine u đačkim klupama u pet osnovnih škola u subotičkoj općini, Hrvatsko nacionalno vijeće je i ove godine osiguralo udžbenike za nastavu, a što se tiče književnosti pisane na hrvatskome jeziku, pred čitateljima je novi roman Vladimira Bošnjaka »Svršetak vražjeg stoljeća«, koji toplo preporučamo svima, a poglavito onima koji se 2006. godine busaju u junačka prsa hrvatska, a ratne devedesete su prespavali.
Z. S.