Arhiv tekstova

Brze promjene na tržištima počelo je pratiti i domaće gospodarstvo, o čemu svjedoče sljedeći podaci. Nedavno je izmijenjena Naredba o zabrani izvoza domaćih i divljih svinja i njihovih proizvoda u Hrvatsku, koja je donijeta radi sprečavanja unošenja klasične kuge svinja. Uprava za veterinu Republike Srbije je u suradnji s kolegama iz Hrvatske donijela izmjene koje omogućuju da se, osim konzervi, prodaje i niz drugih proizvoda od svinjskog mesa, među kojima su i viršle. Prema informaciji iz Republičke uprave za veterinu sada je temperaturni tretman niži, što povećava paletu artikala koji zadovoljavaju hrvatske fito-sanitarne uvjete uvoza. Po novome tretmanu je bitno da se tijekom proizvodnje postigne temperatura od minimalno 70 stupnjeva Celzija. 

Izvoz će biti omogućen i za termički neobrađene šunke minimalne težine 5,5 kilograma, podvrgnutih prirodnoj fermentaciji i zrenju najmanje 9 mjeseci i u kojima je aktivnost vode ispod 0,93, a PH vrijednost manja od šest. No, to se mora službeno potvrditi međunarodnom veterinarskom potvrdom, koju izdaju veterinarske inspekcije Republike Srbije. Radi izvoza u Hrvatsku objekti za proizvodnju proizvoda od mesa moraju biti odobreni i stavljeni na popis, a zainteresirani proizvođači trebaju podnijeti prijavu Upravi za veterinu, Odjelu za javno veterinarsko, zdravlje kako bi se to obavilo. 

Dakle, otklonjena je jedna mala prepreka robnoj razmjeni. No, što je s velikim planom uspostave velikog zajedničkog tržišta ovog dijela Balkana? Što se tiče slobodne trgovinske zone zapadnog Balkana CEFTA, više od 41 posto Hrvata se protivi ulasku svoje zemlje u ovu asocijaciju, govori istraživanje Hrvatske seljačke stranke. HSS traži izjašnjavanje Vlade i premijera Ive Sanadera o tom pitanju, a pojedinci iz HSS poput Damira Kovačića iz stranačkog Ravnateljstva za poljoprivredu i šumarstvo upozoravaju kako će ulazak imati štetne posljedice za poljoprivredno-prehrambene proizvođače, posebno one male, te  će značiti kraj seljačkih gospodarstava u Hrvatskoj. 

HRVATSKA: Podaci Državnog zavoda za statistiku govore kako je ukupna vrijednost robne razmjene Hrvatske sa svijetom u prošloj godini iznosila 27,3 milijardi USD, što je preko 11 posto više nego prethodne godine, a gotovo 85 posto je ostvareno sa zemljama europskog kontinenta. Najveći trgovinski partneri prema odredištu hrvatskog izvoza su Italija (1.881 milijun USD), Bosna i Hercegovina (1.260 milijuna USD), Njemačka (936), Slovenija (711), Austrija (628), Srbija i Crna Gora (393). Zanimljivo je kako je najveći porast izvoza u odnosu na prethodnu godinu od 33,8 posto upravo u Srbiju i Crnu Goru. Što se tiče uvoza, dominiraju Italija (2.967 milijuna USD), Njemačka (2.750), Slovenija (1.257), Austrija (1.065) te Francuska (776).

Čak 87,6 posto ukupne robne razmjene otpada na proizvode prerađivačke industrije. Na tu granu djelatnosti otpada 93,7 posto ukupnog izvoza i 84,5 posto ukupnog uvoza. Na drugom je mjestu, zbog uvoza sirove nafte i zemnog plina, rudarstvo s 8 posto udjela u ukupnoj razmjeni. Na poljoprivredu, lov i šumarstvo otpada 2,15 posto ukupne robne razmjene, odnosno 1,33 posto hrvatskog izvoza i 2,53 posto uvoza.

SRBIJA: Srbija je, pak, u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji period povećala izvoz za 22,6 posto, a uvoz 23,1 posto. Time je izvoz u periodu siječanj-lipanj dosegao 3 milijarde dolara, uvoz 6,8 milijardi dolara. Smatra se kako je povećanje uvoza posljedica uvoza energenata, koji čini preko 20 posto ukupnog uvoza. Zatim, razlog je u povećanju uvoza ruda bakra i željeza, te rasta javne i osobne potrošnje. Uvoz vozila bio je 520 milijuna dolara, što je 7,6 posto ukupnog uvoza. Što se tiče izvoza, smatra se da razlozi za njegovo povećanje leže u rekonstruiranju poduzeća, suficita u razmjeni hrane, gotovih tekstilnih proizvoda te porasta svjetskih cijena osnovnih metala i rasta ekonomske aktivnosti u svijetu. Što je za nas posebno zanimljivo, rast suficita robne razmjene hrane znači da je izvoz voća i povrća bio 140 milijuna dolara, žitarica i njenih proizvoda 122 milijuna USD, žutog kukuruza 76 milijuna USD, a šećera 87 milijuna. 

 

Nikola Perušić