Arhiv tekstova

»Zakon o poljoprivrednom zemljištu jedan je od najvažnijih zakona koji je donijela ova vlada« kaže zamjenik predsjednika Općine Subotica Petar Kuntić resorno zadužen za poljoprivredu, »a kako je naša Općina izrazito poljoprivredno područje veoma nam je stalo da dođe što prije do implementacije ovog zakona prema kojem i individualni poljoprivredni proizvođači po prvi puta mogu ravnopravno konkurirati za zakup njiva u državnom vlasništvu«. 

Cjelokupni postupak izdavanja državne zemlje povjeren je lokalnim samoupravama, temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je Narodna skupština Republike Srbije usvojila 14. srpnja ove godine, dok je detaljno uputstvo o operativnom sprovođenju stiglo u lokalne samouprave krajem kolovoza. Prvih dana rujna subotička lokalna samouprava obrazovala je komisiju za izradu poljoprivredne osnove koja je već zacrtala plan i program rada, ali se ova komisija treba verificirati od strane Skupštine Općine Subotica što se očekuje da će biti učinjeno na sjednici Skupštine Općine 28. rujna. 

Radi se o stručnoj komisiji koju čine predstavnici katastra, statistike, vodoprivrede i Odjeljenja za poljoprivredu SO Subotice. Prema Kuntićevim riječima, pred komisijom je veliki i obiman posao, jer treba napraviti plan upravljanja državnim poljoprivrednim zemljištem na otprilike 17.000 hektara na teritoriju subotičke općine. 

PROCEDURA: »Kada komisija uradi poljoprivrednu osnovu za određenu katastarsku općinu suglasnost na valjanost ove osnove daje druga komisija u kojoj većinu čine poljoprivredni proizvođači. Tek po dobivanju te suglasnosti predmet se šalje na davanje suglasnosti Ministarstvu poljoprivrede Republike Srbije. Po dobivanju te suglasnosti lokalne samouprave raspisuju natječaj i organiziraju sve ostale aktivnosti vezane za natječaj. Na natječaju najpovoljnija ponuda za određenu tablu zemljišta ide ponovno na suglasnost u Ministarstvo poljoprivrede i tek po dobivanju te suglasnosti republički poljoprivredni inspektor uvodi novog zakupca u posjed državnog poljoprivrednog zemljišta« objašnjava Kuntić proceduru pripreme i davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. »Kada se sve sabere, uz maksimalno angažiranje operativnog osoblja u lokalnoj samoupravi, prije polovice studenog neće se moći izdati prve njive. 

PROBLEMI: »Naša Općina osim toga ima i određene objektivne probleme. Skoro sva državna poljoprivredna zemlja predmet je restitucije i kao takva se može izdavati u zakup maksimalno do tri godine. Također, u našoj Općini u proteklim desetljećima nije uopće rađena komasacija (ukrupnjavanje) zemljišta kao u nekim drugim općinama u Vojvodini (osim 6-7 tisuća hektara njiva u Čantaviru) te će se zbog toga javljati problem takozvanog ‘leopardovog krzna’. To znači da u okviru državnih tabli postoji izmješano državno i društveno zemljište te su, ako ne bude dobre volje od strane novih vlasnika kombinata, mogući problemi kod uvođenja u posjed novog zakupca« kaže 

Kuntić. 

Specifičnost Subotice je i postojanje državnog poljoprivrednog zemljišta na sjeveru Općine koji se nalaze u zoni zaštite okoliša. Te površine će se pod specijalnim uvjetima izdavati u zakup. Osim toga u Općini Subotica kao nekada izrazito vinogradarskom i voćarskom kraju i većina voćnjaka na državnom poljoprivrednom zemljištu će također biti predmet izdavanja, jer su zasadi stariji od 15 godina, a po zakonu i oni su predmet izdavanja. 

Međutim, premda još proces izdavanja zemljišta nije otpočeo, prema Kuntićevim riječima, pojavili su se i određeni problemi na terenu. »Sadašnji vlasnici privatiziranih kombinata bez obzira što su znali za zakon o poljoprivrednom zemljištu ušli su u posjede državnih njiva bespravno i zasijali uljanu repicu i ječam a planiraju i sjetvu pšenice. U takvim situacijama novi zakupac izlicitirane njive ući će u posjed tek po skidanju usjeva sljedeće godine, s time da će zakupnina iznositi onu vrijednost koja bude izlicitirana. Ostaje otvoreno pitanje davanja garancije, u ovom slučaju vlasnika kombinata, hoće li tu cijenu i platiti. Tržišna cijena zakupa po hektaru trenutačno se kreće oko dvanaest tisuća dinara, plus porezi i doprinosi«, kaže Kuntić. 

J. Dulić