Arhiv tekstova

Vlada Republike Hrvatske imala je prošlog tjedna sjednicu na kojoj je prva točka dnevnog reda bilo donošenje Zaključka o povjeravanju provodenja istraživanja o stvarnom stanju korupcije u Republici Hrvatskoj Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Dan ranije su predsjednici Vlade, države i Hrvatskog sabora Ivo Sanader, Stjepan Mesić i Vladimir Šeks složili kako ne treba produljivati rok trajanja Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije jer je on ispunio svoju zadaću. Iako je bilo najavljeno kako će državni čelnici razgovarati o borbi protiv organiziranog kriminala, sastanak su počeli temom o pretvorbi i privatizaciji, a o najavljenoj temi razgovarat će se u nastavku sastanka. 

NOVI TEST: Deset mjeseci nakon uhićenja generala Gotovine, mislilo se kako je ispunjen posljednji veliki zahtjev, ali se pokazalo kako Europi neke stvari još nisu dovoljne. Prema pisanju hrvatskih medija, Britanci su najčvršće zagovarali ispunjenje svih uvjeta postavljenih pred Hrvatsku te je upravo s te strane stigao novi zahtjev kojim se ultimativno traži da buduća članica Europske unije riješi svoje navodno velike probleme s mafijom. Zahtjev je stigao i u službenom obliku, u izvješću glavnog izvjestitelja za borbu protiv organiziranog kriminala Josea Fernandeza Duarte koji se tijekom svog posjeta Hrvatskoj izrazito zanimao za rad Uskoka i Državnog odvjetništva, zatvorski sustav, policiju, antikorupcijske timovima te rezultate rada kriminalističke policije... 

Prema informacijama Večernjeg lista Duarte je Hrvatskoj posebno zamjerao što prelazi preko činjenice da mafija pere novac ulažući ga u legalan biznis, otvaranje tvrtki, trgovinu, a osobito kupnju i izgradnju nekretnina koje potom prodaje uglavnom strancima te da ne postoji zakonski mehanizam da se to spriječi. Pokušava se ocrniti svaki hrvatski pokušaj da pokaže kako ispunjava dodatne zahtjeve, a ni izručenje osuđenog tajkuna Hrvoja Petrača, koji se i u međunarodnim krugovima označava kao čelni čovjek mafije, nije izazvalo pozitivnu reakciju na Otoku.

SADA NAJTEŽE: Šest mjeseci je kasnio sastanak Bruxella i Zagreba, s temom analitičkog pregleda usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU koji se naziva »screening«, i to za poglavlje pravosuđa. Odgađanje je nazvano »preraspoređivanje za kasnije«, a izazvalo je burne reakcije u Hrvatskoj koja je tvrdila da je do promjene došlo jer sama Europska komisija nije bila spremna. Komisija pak navodi »tehničke razloge«. 

EU ne krije kako stanje hrvatskog pravosuđa smatra gotovo katastrofalnim, s nagomilanim neriješenim slučajevima, korupcijom u nedopuštenoj razini, pristranošću za ratne zločine protiv Srba... Smatra se kako je ovo, po redu 23 poglavlje za Hrvatsku i najteže, a za Uniju najvažnije. Političko lobiranje sada nije odlučujuće, već se provedba europskih standarda mora dokazati na terenu. EU kod Hrvatske sumnja i u tzv. političku korupciju. Još u travnju je europska strana zatražila od Hrvatske da istraži slučajeve moguće korupcije tijekom stvaranja koalicija nakon lokalnih izbora 2005. godine. U stavu EU bilo je kako »EU traži od Hrvatske da poduzme veće mjere kako bi proaktivno spriječila, otkrila i djelotvorno kaznila korupciju«. EU kaže da nije vidjela konkretne dokaze da je nešto u Hrvatskoj učinjeno po tom pitanju. Nije spomenut neki konkretan slučaj koji je mogao biti povod ovakvom upozorenju s njihove strane. Europska unija, kao u slučaju borbe protiv korupcije i procesuiranja nekih slučajeva, prati i postupke Hrvatske u drugim područjima na koja je EU upozoravala, a to su prije svega pravosuđe, procesuiranje slučajeva ratnih zločina i povratak prognanika. 

Glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak, međutim, upozorava da akcija protiv mita i korupcije daje rezultate. HDZ je nedavno smijenio svog župana Duju Stančića na temelju optužbi da je bio u sukobu interesa. Za razliku od Stančića, župan požeško-slavonski bolje je prošao. U posljednje dvije godine mandata napravio je dug Županiji od 278 milijuna kuna, Državna revizija utvrdila je niz nepravilnosti, ali Bagarić nije snosio sankcije. Član najužeg vodstva HDZ-a Miomir Žužul se već dva puta našao u središtu afere zbog sumnji u sukob interesa. 

POSTOTCI: Čak 92 posto građana Hrvatske je na anketi ranije ove godine izrazilo kako živi u korumpiranoj zemlji, i po tome je na trećem mjestu, iznad su sa samo jednim postotkom više Bosanci i Poljaci, pokalo je istraživanje provedeno u 21 europskoj zemlji. 

Oko 20 posto Hrvata priznaje kako je osobno dalo neki oblik mita, po čemu je Hrvatska na 9. mjestu. Čak 26 posto građana vjeruje da je najveća korupcija u području zdravstva, 20 posto na području pravosuđa, a 16 posto u samoj Vladi i državnim službama. Oko sedam posto Hrvata locira i političke stranke kao »legla korumpiranosti«. 

Kod Nizozemaca pak 53 posto ocjenjuje kako je najveća korumpiranost u biznis sektoru, a kod Mađara 44 posto to misli za zdravstvo. Zanimljivo je da gotovo polovica anketiranih Europljana i isto toliko Hrvata smatra da nema nikakve šanse u borbi s korupcijom koja je uvijek tu i uvijek će biti. Najveći pesimisti su Rumunji koji su i inače predvodnici na listi. No, veliki postotak građana bi bio spreman podržati, pa čak i demonstracijama na ulici, svaki oblik organizirane i učinkovite borbe protiv korupcije.

Svaki šesti hrvatski građanin misli da je u zadnje tri godine korupcija porasla, a tek svaki deseti da je ipak smanjena, pokazalo je istraživanje GfK Croatia. Da će se raširenost korupcije u iduće tri godine smanjiti smatra samo jedan posto građana, 13 posto drži da će se donekle smanjiti, a 40 posto da će ostati ista. Da će se korupcija povećati smatra 15 posto građana, a 22 posto ih drži da će se donekle povećati. Čak 94 posto građana ističe da borba protiv korupcije i dalje ostaje velik i zahtjevan zadatak države.Oko 54 posto građana misli da u Hrvatskoj, u usporedbi s drugim europskim državama, ima više korupcije.

DRUGA STRANA: S druge strane, Svjetska banka je ranije ove godine izjavila kako je Hrvatska postigla značajan napredak u borbi protiv korupcije. Hrvatske tvrtke daju manje mita na carini i drugim područjima, a studija zaključuje kako nema sumnje da je u cijeloj regiji postignut napredak kada je u pitanju borba protiv korupcije. »Od 2002. tvrtke u većini država rjeđe plaćaju mito i u relativno manjim iznosima i izjavljuju da je korupcija manji problem nego što je to bio slučaj u prošlosti, stoga je neutemeljena uobičajena pretpostavka da se korupcija postojano pogoršava« objašnjava James Anderson, koautor i viši ekonomist Svjetske banke za područje Europe i središnje Azije.

U Hrvatskoj su tvrtke izvijestile kako je učestalost podmićivanja smanjena u mnogim područjima, osobito carini. Poboljšanja su rezultat reformi koje se fokusiraju na procjenu rizika i selektivniju reviziju. Tako je Hrvatska proširila selektivnost i metode upravljanja rizikom i značajno smanjila broj fizičkih pregleda, konstatiraju u Svjetskoj banci. Korupcija je značajnije smanjena u zemljama koje su provele intenzivne reforme, dok zemlje sa slabijim napretkom reformi obično zaostaju, smatra Svjetska banka.              g

Nikola Perušić