Arhiv tekstova

Blagdan Blažene Djevice Marije Žalosne, ili kako se u narodu kaže blagdan Žalosne Gospe, slavi se 15. rujna. I ove su godine vjernici, štovatelji Marijini, u svojim župama proslavili ovaj blagdan i zahvalili se Majci Božjoj za sve boli koje je morala podnijeti za naše spasenje. 

Svečanost u povodu ovoga blagdana održana je i na subotičkoj Kalvariji, gdje se istoga dana proslavilo i proštenje. U 16 sati služila se svečana sv. misa, dok je sat vremena prije sv. mise održano klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom, na hrvatskom jeziku, a sat vremena nakon mise na mađarskom jeziku. 

Ova pobožnost obavlja se svake godine, kao zadovoljština za grijeh psovke. I ovaj grijeh, kao i mnogi drugi, vrijeđaju već izranjeno srce Majke Božje, osobito psovke u kojima se spominju sveci, Majka Božja, pa i sam Bog.

MARIJINE ŽALOSTI: O Marijinim žalostima razmišljaju mnogi vjernici, osobito štovatelji Majke Božje. Gospa je raznim čudesnim uslišanjima pokazala kako joj je pobožnost prema njezinim žalostima draga i tako ona u kršćanskom puku sve više zauzima maha. Vjernici je šire zdušno i revno. Sedam događaja koji su bili uzrok Marijinih žalosti su: Simeonovo naviještanje Marijine žalosti, Bijeg u Egipat; događaj kada se Isus kao dvanaestogodišnji dječak na hodočašću u Jeruzalem, bez znanja roditelja, zadržao u hramu; Marijin susret s Isusom na križnome putu; Marijine boli dok su Isusa pribijali na križ; Skidanje Isusa s križa i napokon Isusov pogreb.

Budući da se u svemu tome radi o nečemu veoma stvarnome, što je sposobno djelovati na ljudsko srce, kršćanski je puk, vođen osjećajem vjere i pobožnosti, shvatio o čemu se radi i prihvatio pobožnost prema Gospinim žalostima. Možemo reći da su sedam Marijinih žalosti sedam naročitih događaja u njenom životu, odabranih između tolikih drugih, kojih je bio pun njezin život. U njima se, kao u središtu, usredotočuju sve Marijine boli. One očituju istovjetnost s Isusovim bolima i mukama, jer se rađaju iz istog počela i jer su upravljene prema istom cilju, otkupljenju čovječanstva.

PROŠTENJE NA KALVA-RIJI: I ove godine je održano proštenje na Kalvariji, gdje su vjernici molili za svoje potrebe i potrebe drugih, kao i za one koji psuju. Dvojezično misno slavlje na subotičkoj Kalvariji  predvodio je vlč. Josip Bogrinc, koji je rodom iz Odžaka, a živi i radi u Njemačkoj, dok su koncelebrirali domaćin, župnik župe »Isusova Uskrsnuća« u Subotici mons. Bela Stantić, kao i  svećenici drugih župa vlč. Miroslav Orčić, vlč. dr. Marinko Stantić, vlč. Goran Vilov, vlč. Ignác Brasznyò i đakon Ferenc Sotányi. Prigodnu propovijed je održao predvoditelj misnog slavlja vlč. Josip Bogrinc na hrvatskom jeziku, dok je na mađarskom govorio đakon Ferenc Sotányi. Tijekom mise je bila i mogućnost za ispovijed. Duhovno iskustvo drugih, osobito svetaca, može nam pomoći da se i mi što bolje uživimo u pojedine duhovne stvarnosti, pa tako i u žalosti Blažene Gospe. 

Ž. Vukov