Arhiv tekstova

 

Kako su 

nastale planine?

 

Čovjek obično zamišlja da su planine vječite i nepromjenljive. Geolozi dokazuju kako to nije točno i da se planine mijenjaju i troše. Smrznuta voda razbija velike stijene na rubovima planina, a kiše, potoci i bujice odnose zemlju i komade stijena. Tijekom dugih razdoblja i visoke planine se pretvaraju u brežuljke pa čak i ravnice. Geolozi dijele planine prema načinu na koji su nastale. Međutim, sve su planine nastale uslijed burnih promjena na Zemljinoj površini koje su se zbile prije mnogo milijuna godina. Vjenčane planine se sastoje od naslaga stijena koje su se pod velikim pritiskom savile u krupne nabore. Na mnogim mjestima u takvim planinama se mogu vidjeti naslage stijena. Primjer su Alpe u Europi. Gromadne planine su nastale pomicanjem Zemljine kore. Ogromni dijelovi Zemljine površine su se podigli i nakrivili. Takva jedna gromada duga preko 600 kilometara i široka 130 je planinski masiv Sieera Nevada u Californiji. Vulkanske planine se sastoje od lave i pepela. Vulkan je obično oblika kupe s kraterom na vrhu. U poznate vulkanske planine spada Fujiyama u Japanu i Vezuv u Italiji.

 

Kako su nastale pećine?

 

Pećine su odavno vezane za čovjekovu povijest. Krajem starijeg kamenog doba, pećine su služile kao zimsko boravište ljudi. Kada su ih ljudi napustili, ostala su vjerovanja. Grci su vjerovali da su pećine hramovi njihovih bogova Zeusa, Dioniza i Hada. Rimljani su mislili kako su pećine domovi nimfa, a stari Perzijanci su povezivali pećine s obožavanjem boga Mitre, gospodara duhova. Pećine su duboka šuplja mjesta u stjenovitim stranama brda ili litica. Pećine su nastale na različite načine. Mnoge su nastale zbog stalnog udaranja morskih valova o stijene. Neke su se pojavile ispod površine zemlje. To su obično stara korita podzemnih rijeka koje su izdubile naslage nekih stijena kao što je krečnjak. Druge su nastale vulkanskim pomicanjem površinskih stijena ili erupcijom vrele lave. Najčešći tip pećina je nastao dubljenjem debelih naslaga krečnjaka. To je djelo vode koja sadrži ugljen dioksid. Događa se da svaka kap vode koja padne s tavanice pećine sadrži malo kreča ili nekog drugog minerala. Iako dio te vode ispari, nešto mineralne materije ostaje. Ona postupno stvara stalaktite u obliku ledenih svijeća koje vise s tavanice. Voda koja sa stalaktita kaplje na pod obrazuje stupove zvane stalagmiti.