Arhiv tekstova

U vrijeme sukoba s Informbiroom oblikovana je i vanjska politika Jugoslavije. Jugoslavija više nije mogla imati bliske veze s SSSR-om i ostalim komunističkim državama, ali zbog odanosti komunizmu ni odnosi sa zapadnim zemljama nisu mogli biti prisni. 

Zato je Jugoslavija krenula tzv. trećim putem.

ODNOS PREMA BLO-KOVIMA: U odnosima prema blokovima zauzimat će politiku jednakog razmaka, ne priklanjajući se nijednom od njih. Potporu za svoju politiku Jugoslavija je dobila u zemljama koje su se oslobodile kolonijalne vlasti. U pregovorima Tita s Gamalom Abdelom Nasserom, predsjednikom Egipta i Jawaharlalom Nehruom, premijerom Indije, utemeljen je Pokret nesvrstanih zemalja koji će u svijetu promicati mir i razumijevanje i voditi vanjsku politiku različitu od politike blokovskih sila. 

SAMOUPRAVLJANJE:  Vodstvo KPJ uvidjelo je da dotadašnji način izgradnje društva i gospodarstva nije dao zadovoljavajuće rezultate. Sve se više govorilo o lošim potezima u industriji i poljoprivredi. Partijsko je vodstvo shvatilo da je plansko i centralizirano upravljanje gospodarstvom potrebno zamijeniti novim sustavom upravljanja. Tražio se novi model razvoja socijalizma u Jugoslaviji. 

Sve je to rezultiralo Zakonom o predaji tvornica na upravljanje radnicima, kojim je započelo uvođenje samoupravljanja. Ideja o društvenom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju zahtijevala je i promjenu Ustava iz 1946. godine. Ustavnim zakonom iz 1953. promijenjen je veliki dio Ustava iz 1946. godine. Zakonom je priznato radničko upravljanje poduzećima.

DECENTRALIZACIJA:  Samoupravljanje je imalo posljedice i na odnose u jugoslavenskoj federaciji. Moć i središta odlučivanja prelazili su u republike jugoslavenske federacije. U Jugoslaviji je popustio centralizam i jednostranačka diktatura KPJ, ali je to izazvalo sukob u partijskom vrhu oko daljnjeg smjera razvoja Jugoslavije te republičke i nacionalne nesuglasice koje će obilježiti Jugoslaviju sve do njezina raspada.

g