Arhiv tekstova

14. rujna 1937. godine umro je Tomaš Masaryk, češki znanstvenik i političar te češkoslovački državnik. Djelujući na praškom sveučilištu znatno je utjecao na hrvatske političare, znanstvenike te kulturne, sportske i javne djelatnike. 

14. rujna 1982. godine poginula je Grace Kelly, princeza Monaka i bivša glumica.

15. rujna 1830. godine puštena je u promet željeznica, koja je povezala Liverpool i Manchester. 

15. rujna 1891. godine rođena je Agatha Christie, engleska spisateljica kriminalističkih romana.

15. rujna 1963. godine umro je u Zagrebu hrvatski pisac pripovjedaka i romana Slavko Kolar. 

16. rujna 1905. godine rođen je u Zadru hrvatski književnik Vladan Desnica. Svojim je djelima stvorio osebujan literarni stil povezujući filozofiju nade i optimizma sa sudbinama dalmatinskih seljaka i građana u nesklonim vremenima ratova i totalitarnih režima. Najvažnija su mu djela novele Spririti i Sveti Sebastijan te romani Zimsko ljetovanje i Proljeća Ivana Galeba. Umro je 4. ožujka 1967. u Zagrebu.

17. rujna 1745. godine rođen je Mihail Ilarionovič Kutuzov, ruski general i vojskovođa, koji se istaknuo u ratovima protiv Napoleona. 

18. rujna 887. godine u podbiokovskom kanalu kod Makarske Neretvani su nanijeli Mlečanima katastrofalan poraz. Neretvanska Kneževina, mala i neovisna hrvatska kneževina, rasprostirala se u delti Neretve i po obližnjim dalmatinskim otocima. Njihova ekspanzija smetala je mletačkim namjerama te su Venecijanci sklopili i međunarodne ugovore s franačkim vladarima protiv Neretvana. Nakon diplomatske podrške, Mlečani su poduzeli nekoliko pohoda protiv Neretvana. U ljeto 887. godine, piše mletački ljetopisac Ivan Đakon, podigao je duž Petar Kandijano 12 brodova u rat protiv Neretvana. Međutim, ekspedicija je završila katastrofalnim porazom, a Kandijano je poginuo. Taj poraz te još neke odlučne akcije vladara drugih hrvatskih kneževine prisilile su Mlečane na potpisivanje nepovoljnoga mira te loših trgovačkih ugovora pa i plaćanje danka za plovidbu Jadranom.

18. rujna 1895. u Splitu je rođen Ivo Tijardović, hrvatski skladatelj, kazališni organizator i direktor, diplomirani glumac i scenograf, autor popularnih opereta Mala Floramy i Splitski akvarel. Umro je 19. ožujka 1976.  godine u Zagrebu. Diplomirao je arhitekturu u Beču, no od 1922. godine sav se posvetio kazalištu, radeći u splitskom kazalištu sve što treba. Nakon svršetka Drugoga svjetskog rata bio je intendant HNK u Zagrebu. Napisao je mnoga glazbena djela, većinom po svome libretu, koristeći motive dalmatinske tradicijske glazbe.

18. rujna 53. godine nakon Krista rodio se rimski vojskovođa i car Trajan.

18. rujna 1851. godine izašao je prvi broj New York Timesa.

19. rujna 1928. u Slimenu pokraj Omiša rođen je Josip Pupačić, hrvatski književnik i znanstvenik. Poginuo je 23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći na Krku. 

19. rujna 1922. godine rođen je Emil Zatopek, čehoslovački atletičar, dugoprugaš Emil Zatopek. Na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine osvojio je zlatne medalje na 5000 m, 10.000 m i u maratonu.

19. rujna 1928. godine prikazan je u nekom Broadwayskom kinu privi crtani film s Miki Mausom.

20. rujna 1863. umro je Jacob Grimm, njemački književnik, lingvist, sakupljač narodnoga blaga i pisac bajki. S bratom Wilhelmom objavio je Pepeljugu, Snjeguljicu, Trnoružicu, Ivicu i Maricu, i mnoge druge bajke.

11. rujna 1859. godine rođen je u Senju Vjenceslav Novak, hrvatski romanopisac, dramatičar, feljtonist, glazbeni kritičar i pedagog. U hrvatsku književnost uveo je socijalne teme iz velegradskoga života te s mnogo simpatije opisivao život radničkih obitelji. Objavio je pripovijesti U glib, Nezasitnost i bijeda, Iz velegradskog podzemlja te roman Posljednji Stipančići. Umro je u Zagrebu 20. rujna 1905. godine skrhan problemima mnogobrojne obitelji i napornim radom.

20. rujna 375. godine prije Krista rođen je Aleksandar Veliki. Sin Filipa, kralja Pele, i Grkinje Olimpije, nije imao sretno djetinjstvo. Svađe između oca i majke bile su svakodnevne, a često je gledao očevo nasilničko ponašanje. Nekoliko godina odgajatelj mu je bio Aristotel, atenski filozof, no osim sklonosti ka znanju, nije u Aleksandra uspio usaditi pozitivne etičke vrednote. Otac mu je ostavio odlično organiziranu i motiviranu vojsku i Aleksandar je krenuo u osvajanja i širenje grčke kulture. Nakon osvajanja Perzije, tj. cijele Mezopotamije, Iranskog visočja i Bliskoga istoka, Aleksandar je osvojio Egipat te krenuo do granica Kine, a odatle prema Indiji. Tu mu je vojska otkazala poslušnost i on se vratio u Mezopotamiju, gdje je ubrzo i umro.

Aleksandar je na čelo pokorenih država postavljao sebi odane ljude, većinom vojskovođe. U zemljama koje je osvojio, osnivao je gradove, kulturna, upravna i trgovačka središta u kojima su se isprepletali različiti jezici i kulture. U gradovima su osnivane knjižnice (najpoznatija je bila u egipatskoj Aleksandriji) u kojima je prikupljano sve tadašnje znanje. Budući da je cijelim ovim razdobljem dominirala grčka kultura, nazivamo ga razdobljem helenizma (ime Heleni Grcima su dali Rimljani). Nakon Aleksandrove smrti njegovo se carstvo raspalo, a nove države (diadohe), sada neovisne, postale su gospodarski i kulturno vrlo snažne.

20. rujna 1934. godine rođena je Sophia Loren.