Arhiv tekstova

Nakon svečanog podizanja zastave na jarbol Gradske kuće u Velikoj vijećnici je održana svečana sjednica Skupštine Općine Subotice, kao i prethodnih jedanaest godina, od kada se 1. rujna slavi kao Dan grada (službeno još uvijek Dan Općine). Sjednicu je otvorio predsjednik Skupštine Općine Subotica Saša Vučinić, nakon čega su se nazočnima obratili predsjednik Općine Géza Kucsera i predsjednik Izvršnog vijeća AP Vojvodine Bojan Pajtić. 

Sjednici su nazočili brojni gosti iz zemlje i inozemstva, a kao proteklih godina, i ove godine sjednicu su bojkotirali vijećnici Srpske radikalne stranke, usput u lokalnom tisku pozivajući i druge, osobito one kojima su dodijeljena općinska zvanja i priznanja, da to učine. Međutim, ovom pozivu se nitko nije odazvao, a sama proslava je protekla u svečanom ozračju uz program koji su na tri jezika vodili Dijana Kopunović i Tibor Mácsai a koji su glazbom uljepšali violončelisti subotičkog Party kvarteta László Mezei, Gyöngyi Kucsera Vereb, Adrien Szücs i Laura Jurić. 

OČEKIVANJA GRAĐANA: Govoreći o prioritetima u radu sadašnjeg saziva Skupštine, kojemu je pri kraju druga godina mandata, Saša Vučinić je, među ostalim, kazao kako su »tradicionalno dobri međuetnički odnosi, usprkos svemu, ostali stabilni, a prva etapa tranzicije i privatizacije je pri kraju i jedan dio u tom procesu otpuštenih ljudi ponovno nalazi uposlenje«. Kao najuočljiviju promjenu u odnosu na prošlu godinu Vučinić je istaknuo fokusiranost građana Subotice na kvalitetu života u samome gradu, te je poručio kako »široko pobuđena očekivanja građana ne smiju biti iznevjerena«. On je istaknuo i kako »žeđ za uređenjem grada višestruko premašuje izvore financiranja i mogućnosti da tim potrebama udovoljimo«, a među prioritetima lokalne samouprave je istaknuo dobru i uspješnu suradnju s višim razinama vlasti.

»Politička i međuetnička stabilnost pretpostavka su svakom napretku u jednoj tako krhkoj zajednici kao što je Subotica«, kazao je Vučinić, te je podsjetio, kako će protekla godina između dvije proslave grada ostati zabilježena i kao prva u kojoj su nacionalne zajednice, koje žive u našem gradu, proslavljale svoje praznike te utvrdile svoje simbole i obilježja. 

PREDUVJETI RAZVOJA:  Pozdrav-ljajući sve prisutne, predsjednik Općine Subotica Géza Kucsera je kazao kako je kao starješina grada u vrijeme ovog velikog praznika pomalo tužan, jer se niti poslije jedanaest godina »još uvijek nismo uspjeli svi okupiti za zajednički stol kao velika složna obitelj, te da to zajedništvo bude preduvjet za brži i efikasniji razvoj naše zajednice«.

»Nekima još uvijek smeta datum 1. rujna i smatraju proslavu Dana grada nekom nostalgijom za Austro-Ugarskom Monarhijom i u tome vide neke separatne težnje«, kazao je Kucsera. Kucsera je ukazao na sadržaj Povelje o dodjeli prava slobodnog kraljevskog grada Subotici u kojem se garantiraju »osnovne pretpostavke za brži i efikasniji gospodarski razvoj, a među njima i slobodno raspolaganje imovinom grada. Danas, nakon 227 godina potpisivanja te povelje mi se samo nadamo takvom pravu«, kazao je Kucsera, podsjećajući da je taj dokument garantiranjem tih prava »omogućio da se Subotica do početka XX. stoljeća razvije u suvremen grad kojim se i danas ponosimo«.

PARTNERI OPĆINI: Predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Bojan Pajtić je, obraćajući se nazočnima, prvo na mađarskom a zatim i na srpskom jeziku, kazao: »Subotica nije samo geografski kapija Europe ona je to i kulturološki, i povijesno, i ekonomski, i zbog toga je neobično važno da sačuvate jedni druge i sačuvate onu tradiciju, koja govori u prilog tome da je u različitostima bogatsvo a ne nedostatak«. On je istaknuo, kako su dobri međuetnički odnosi neposredno i značajno povezani s ekonomskim razvojem. »Bez dobrih međuetničkih odnosa nema dobrog ozračja za razvoj poslova, bez političke stabilnosti nema uvjeta za privlačenje kapitala. I obratno, građani svih nacionalnosti dijele iste egzistencijalne probleme i nevažno je u kojoj se crkvi nalaze i kojim jezikom govore«, kazao je Pajtić, te poručio kako će »pokrajinska Vlada biti partner, kako u očuvanju dobrih međunacionalnih odnosa tako i u daljnjem gospodarskom razvoju«.

g