Arhiv tekstova

Jedna od najradosnih vijesti prošlog tjedna bila je postavljanje kamena temeljca za Bogosloviju Augustinianum. Gradonačelnik Subotice Géza Kucsera istaknuo je kako su određene fondacije već u vezi s investitorom, kao i Općinom te kako se čini sve potrebno da se osiguraju sva sredstva potrebna za izgradnju. Već je mnogo puta rečeno kako je gradnja Augustinianuma podržana i od strane države, iz Nacionalnog investicijskog plana. To je konkretno 204.000 eura. Međutim, mnogi ne poznaju NIP. Što je zapravo Nacionalni investicijski plan i kako on funkcionira?

Ministar financija u Vladi Republike Srbije Mlađan Dinkić još je proljetos najavio kako će prvi put doći do viška privatizacionih prihoda u Srbiji. To je predvidio na oko 1,3 milijarde eura. Nacionalni investicijski plan služi da se ta sredstva podijele prema određenim oblastima. Tu su osuvremenjavanje državnog aparata, energetika, infrastruktura, kultura, znanost, poljodjelstvo, promet, turizam, zdravstvo, ali i lokalne crkve i drugi vjerski objekti.

U ovoj kategoriji vjerskih ustanova postoji nekoliko oblasti. U oblasti izgradnje sakralnog kulturnog naslijeđa predviđeno je 1,4 milijuna eura. Najviše od toga 304.000 namijenjeno je izgradnji Sabornog hrama sv. Simeona Stolpnika i Muzej u Pečuhu (Mađarska), slijedi 293.000 eura za Saborni hram sv. Nikolaja u Valjevu, 227.000 za Saborni hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici (Crna Gora), te hramove u Leskovcu, Bihaću, Kragujevcu, Jagodini i Saborni hram sv. oca Nikolaja u Karlovcu (Hrvatska) za koji je izdvojeno 40.000 eura.

RASPODJELA SREDSTAVA: U oblasti rekonstrukcije sakralnog kulturnog naslijeđa predviđeno je oko 2,5 milijuna eura, od čega biskupije u Srbiji dobivaju 511.000 eura, Saborni hram u Novom Sadu 241.000, Sinagoga u Subotici 227.000, Hram u Aranđelovcu 198.000, Saborna crkva u Nikšiću 170.000, u Vršcu 170.000, Zaječaru 174.000, Prijepolju 150.000, Srijemskim Karlovcima 135.000, Smederevskoj Palanci 145.000, Kraljevu 113.000, Žitištu 93.000,  Katolička katedrala u Zrenjaninu 89.000, Reformatska katedrala u Zrenjaninu 85.000.

Što se tiče objekata vjerske naobrazbe, od oko 900 tisuća eura, najviše ide za Bogosloviju sv. Petar Cetinski u Cetinju (Crna Gora), Islamski centar u Beogradu 227.000 i Dječji vrtić Islamske zajednice 48.000, Bogoslovno sjemenište Augustinianum u Subotici 204.000 i Duhovna akademija u Kosovskoj Mitrovici 170.000.

Za izgradnju i rekonstrukciju uglavnom srednjovjekovnih manastira osigurano je 2 milijuna eura, najviše 454.000 eura za Manastir Svete Trojice iz Manasije iz 1418. godine i isto toliko za Manastir Vevedenje Presvete Bogorodice u Kaleniću iz XV. stoljeća, 300 tisuća eura Manastir Vaznesenja Gospodnjeg iz Mileševe iz XIII. stoljeća, a tu su još i manastir iz Rujna, Orahovice, Huma, Gorioča, Kuveždina, Petkovice te dva iz Republike Hrvatske koja pripadaju Gornjo-Karlovačkoj eparhiji - Manastir Komogovina (142.000 eura) te Manastir Rođenja Svetog Jovana Krstitelja, Gomirje, iz 1600. godine (96.000 eura). 

Kod oblasti izgradnje i rekonstrukcije manastirskih konaka »teške« 1,5 milijuna eura, to se odnosi na 14 konaka iz Srbije i Kosova.

  Izgradnja parohijskih hramova nosi 1,6 milijuna, a zaštita vjerskih zdanja u nerazvijenim regijama 1,6 miliona eura u čega su ubrojana i sredstva namijenjena eparhiji Bihaćko-petrovačkoj, Budimskoj te za crkvu u Čakovu, Temišvar.

ANALIZA PODATAKA:  Ukoliko se želimo igrati brojkama, doći ćemo do zaključka da, prema podacima objavljenim na službenom internet sajtu dodijeljenih sredstava Nacionalnog investicijskogog plana od ukupno 11,5 milijuna eura Katolička crkva dobiva oko 800 tisuća eura (Biskupije, Bogoslovija Augustinianum, Katedrala u Zrenjaninu) što je oko 7 posto. Lijepa svota od oko 277.000 eura izdvojena je za pravoslavne vjernike u Republici Hrvatskoj (Karlovac 40.000, Komogovina 141.000, Gomirje 96.000).

Kao i uvijek, potrebno je i protumačiti brojke. Prva reakcija na ove vijesti je kako je zbilja lijepa gesta da se pokraj ulaganja u infrastrukturu i kulturu ne zaboravi niti sakralna dimenzija, da se nađe način pomoći crkvama u njihovom radu na odgajanju duha. Premda, imajući u vidu sekularnost vjere i politike, mogu postojati određene kritike, a najtočnija bi bila kako je država mogla prije svega povratiti imovinu oduzetu od crkava nacionalizacijom. Takva pomoć bi bila hvale vrijedna i nadamo se kako neće izostati, tj. da se neće još dugo čekati. Pokraj toga, imajući u vidu kako državni proračun »pune« pripadnici svih nacija i religija koje žive u Srbiji, izdvajanja za njihove vjerske zajednice ipak je obveza. Omjer izdvajanja za Srpsku pravoslavnu crkvu kao tradicionalnu crkvu Srba i one druge ne mora biti dovedenu pitanje. Veliki broj srednjevjekovnih manastira zahtijeva nečiju skrb, a drevni religijski centri su većinom pravoslavni. Jedino pitanje koje bi se moglo postaviti je zašto u program financiranja nije uvrštena Arača, kao jedinstvena ravničarska tisućgodišnja katedrala koja unatoč stoljetnom propadanju još uvijek čuva svojom monumentalnošću dokaz kako je vjerski život bio značajan u ravnici, a ne samo na padinama Fruške Gore ili Kosova i Metohije.

SKRB O DIJASPORI: Druga tema za razmišljanje nad ovim podacima je da je država smogla snage ne samo uzeti pod svoje okrilje pravoslavne, katoličke, reformatske vjernike, već i pravoslavce van republičkih granica. To se odnosi na hramove i manastire u Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, te Hrvatskoj. To možda nekome može biti upitno u ovdašnjim relacijama. Međutim, postoje primjeri da se i na taj način vodi briga o manjini u drugoj državi. Jasno, nama je žao što takvih primjera nismo svjesniji prema našoj manjini i što možda Mađarska i Hrvatska nisu više pomogle ovdašnja svetišta katolika, ali eto možda je sada vrijeme da se otvore i te mogućnosti.

Poruka Nacionalnog investicijskog plana je jasna: sada, kada su sredstva u državni proračun konačno stigla, ima ih za sve. Dok ih nije bilo, nije bio problema jer ih nije bilo ni za koga, pretpostavljamo, a sada kada ih ima, skrb se vodi na kvalitetan način. Dobro je dok je tako, jer se ovakvim pozitivnim primjerima može nadahnuti i netko drugi da krene tim putem              g