Arhiv tekstova

Proširenjem Europske unije prema jugo-istočnom i/ili srednje-istočnom dijelu europskog kontinenta, pristupanjem Mađarske i uskoro Rumunjske obitelji europskih naroda, uspješnim pregovorima Hrvatske o članstvu u EU, Vojvodina, uslijed zemljopisnog položaja i povijesnih čimbenika, nehotice i neposredno postaje pogranična regija Europskoj uniji i medij ili kotač pomoću kojeg će se Srbija približiti Europskoj uniji. 

Posljednjih godinu dana i više, pokrajinska administracija organizira različite informativno-edukativne skupove, kao ovaj prošloga tjedna, 1. i 2. rujna, kada je u Novom Sadu održana konferencija pod nazivom »Uloga pograničnih regija u procesu europskih integracija« s ciljem upoznavanja Vojvođana s procesima koji se dešavaju u EU. Mjesto održavanja konferencije bila je Skupština Vojvodine, a organizaciju su pomogli izaslanstvo Europskog parlamenta za suradnju sa zemljama jugoistočne Europe i Skupština europskih regija (AER). O važnosti Konferencije, prve ove vrste u Vojvodini, kao pogranične regije u sastavu Republike Srbije koja teži postati dio EU i potrebi za njezinim održavanjem, svjedoči nazočnost velikog broja dužnosnika značajnih europskih institucija, Europskog parlamenta za suradnju sa zemljama jugoistočne Europe i Doris Pack, predsjednice Izaslanstva za Balkan, Skupštine europskih regija, Komiteta regija Europske unije, Kongresa lokalnih i regionalnih samouprava kao i dužnosnika pokrajinske administracije te nacionalnih vijeća nacionalnih zajednica u Vojvodini. 

Vojvodina kao most Srbije sa EU: »Stvoriti povoljnu klimu u Vojvodini, kao dijelu Srbije koji će u skorijoj budućnosti najvećim svojim dijelom graničiti sa zemljama EU, zadatak je kojeg je pokrajinska administracija preuzela u cilju pomoći našoj zemlji na putu ka punoj europsko integraciji«, kazao je predsjednik Skupštine AP Vojvodine Bojan Kostreš. Po njegovim riječima »u Srbiji je još uvijek izražena ksenofobija i bojazan od otvaranja Srbije prema Europi što izaziva dojam kako još uvijek ne postoji jasna vizija budućnosti naše zemlje« što je dodatna motiviranost pokrajinskoj vladi da uloži više napora kako bi Vojvodina postala model europske integriranosti i most kojim će Srbija stići u EU, tvrdi Kostreš. Glavna barijera razvoju Vojvodine kao pogranične europske regije je nepostojanje odgovarajućeg ustava Republike Srbije, kojim bi se Vojvodini jamčila zakonodavna, izvršna, djelomice i sudska vlast, riješena pitanja imovine i izvorni prihodi, smatraju mnogi izlagači skupa.  

Glede ovog pitanja, Doris Pack je naglasila kako Vojvodina u novom ustavu Srbije treba dobiti širu autonomiju jer je to jedan od preduvjeta za demokratizaciju i ekonomski razvoj Srbije. 

»U određenoj mjeri podržavam zahtjev Vlade Srbije za decentralizaciju Kosova jer bi to unaprijedilo život tamošnjih Srba. Međutim, ne može Vlada Srbije s jedne strane željeti jedno, a s druge, isto to osporavati Vojvodini, to što je Vojvodina desetljećima uspješno prakticirala«, tvrdi Pack. 

Decentralizacija i regionalizam kao budućnost: S obzirom na česte pritužbe iz Beograda na račun aktivnosti vojvođanske vlade glede položaja, prava i ingerencija Vojvodine koje bi se garantirale novim ustavom Srbije, nazivanje tih ideja separatističkim i secesionističkim, Bojan Kostreš je naglasio da regionalizam i decentraliziranje države ne znače odvajanje i separatizam već da je to normalan proces u razvoju jedne zemlje. O normaliziranju odnosa i pravilnom razvoju Vojvodine u smislu regionalizma, Kostreš je posvjedočio navođenjem primjera uspješne suradnje Vojvodine sa Istarskom županijom u Hrvatskoj, te posebnim partnerstvom realiziranim između tri grada – Osijeka, Tuzle i Novog Sada ili pak realiziranom suradnjom euro-regija DKMT. 

O ispravnosti vojvođanske tendencije ka decentraliziranosti države i jačanju regionalizma govorila je i Doris Pack, koja i sama potječe iz njemačke pogranične regije, ističući kako ljudi koji žive u takvim regijama imaju više razumijevanja za Europu nego ljudi koji nemaju privilegij živjeti tamo, naglašavajući pri tom da decentraliziranje Srbije i autonomija Vojvodine nisu pitanja nekakve secesije, već su u interesu svih građana Srbije. Doris Pack smatra da Vojvodina može popraviti imidž i sliku Srbije u Europi što Srbija treba iskoristiti. 

Potpredsjednik Skupštine europskih regija i župan Istarske županije Ivan Jakovčić ukazao je na položaj regionalizma u europskom ustavu rekavši kako »europski ustav poznaje instituciju regije, razinu regije i princip subsidijarnosti koji je ‘conditio sine qua non’ življenja u Europi na četiri razine življenja: općinska, regionalna, nacionalna i europska«, istaknuvši kako je to ono na čemu se danas gradi Europa i »htjeli mi to ili ne na Balkanu morat ćemo se tako prilagoditi ako hoćemo živjeti svi zajedno u sretnoj Europi«, naglasio je Jakovčić. S obzirom da i dolazi iz oblasti u Hrvatskoj koja se zalaže za viši stupanj autonomnosti Jakovčić je izrazio potpuno razumijevanje za stremljenja Vojvodine hrabreći pokrajinske dužnosnike stajalištem da Europi treba čvrst i demokratski Balkan i da bez sretnog Balkana nema ni sretne Europe. »Nitko više ne smije dozvoliti da postoje rane unutar europskog tkiva a regionalizacija, suradnja i dijalog zemalja Balkana upravo pridonose miru i sreći«, kazao je Jakovčić. 

Multinacionalnost Vojvo-dine: S obzirom na multinacionalno obilježje Vojvodine, prednost i vrijednost ove pokrajine, a koja se u svakodnevnom političkom životu Republike Srbije ne očituje kao takva već se prije „izvlači iz rukava“ po potrebi, Jakovčić je tijekom obraćanja nazočnima ukazao na to da jačanje demokracije znači jačanje regionalizma, da ekonomski rast predstavlja jačanje regionalizma, kao i da jačanje uloge i položaja manjina u regijama Europe kao što su Vojvodina i Istra, ali i ostale u kojima žive manjine, predstavlja temelj jačanja demokracije odnosno regionalizma.  

Ipak, da situacija glede multinacionalnosti u Vojvodini nije ista kao prije 90-ih svjedoče statistički podaci kojima je skup upoznao predsjednik HNV-a Josip Z. Pekanović, kazavši kako je poslije 90-ih godina Vojvodina počela gubiti odlike višenacionalne regije. 

»Na popisu stanovništva iz 1991. godine nacionalne zajednice su činile 43 posto ukupne populacije Vojvodine da bi nakon jedanaest godina na popisu postotak manjina u ukupnom stanovništvu činio tek 35 posto«, kazao je Pekanović, podsjećajući kako je oko 160.000 pripadnika nacionalnih manjina tijekom 90-ih napustilo Vojvodinu. Kao dužnosnik koji zastupa interese hrvatske nacionalne zajednice Pekanović je ukazao na brojnost Hrvata u Vojvodini, iako se tijekom 90-ih hrvatska zajednica značajno smanjila, ističući da činimo treću nacionalnu zajednicu u Vojvodini poslije Srba i Mađara i da vlasti u Srbiji trebaju više pozornosti usmjeriti i više značaja pridati riječima koje upućuju iz hrvatske nacionalne zajednice, a pogotovu glede položaja Vojvodine i njezinih građana u novom ustavu Republike Srbije.

Budne oči EU Parlamenta: Predsjednica Izaslanstva za Balkan, Doris Pack je kazala kako posljednjih godinu dana Europski parlament pozorno prati dešavanja u Vojvodini glede položaja nacionalnih manjina i incidenata na nacionalističkoj osnovi i izrazila zadovoljstvo što je incidenata sve manje, premda, kako je rekla, nije zadovoljna službenim Beogradom jer još uvijek nije ispunio obećanja koja su dana prošle godine glede naobrazbe i unutarnje sigurnosti u Vojvodini.

Pokraj monitoringa Europskog parlamenta u svezi položaja nacionalnih manjina i incidenata u Vojvodini, predsjednicu Izaslanstva za Balkan Doris Pack dodatno su informirali potpredsjednik Skupštine Vojvodine Sándor Egeresi i pokrajinski tajnik za propise, upravu i nacionalne manjine Tamás Korhecz. Oni su potvrdili njezino viđenje stanja, dodajući da sporadičnih incidenata još uvijek ima, ali je poslije razgovora s dužnosnicima Vlade Republike Srbije njihov broj osjetno smanjen. Prema riječima potpredsjednika Izvršnog vijeća AP Vojvodine Korhecza poboljšanju situacije u Vojvodini svakako je pridonio i program tolerancije kojeg vodi Izvršno vijeće AP Vojvodine od listopada prošle godine, s kojim je detaljno upoznao Doris Pack. Tijekom razgovora Korhecz i Egeresi upoznali su predsjednicu Izaslanstva za Balkan sa situacijom u nacionalnim vijećima u Vojvodini ističući kao problem to što se novi izbori za nacionalna vijeća još ne mogu obaviti jer nisu doneseni odgovarajući zakonski propisi.

Zaključci: Rezultat dvodnevne radne Konferencije je šest točaka zaključaka koji će posredstvom sudionika Konferencije iz institucija Europe biti upućeni dužnosnicima značajnih europskih institucija s ingerencijama nad  budućnošću građana AP Vojvodine, a glede položaja Vojvodine – regije između regionalizirane Europe i centralizirane Republike Srbije. Pokraj zaključaka Doris Pack je obećala da će inzistirati da Vojvodina dobije status promatrača u Europskom parlamentu u što skorijoj budućnosti.                               g