Arhiv tekstova

Prošloga petka, 1. rujna, u povodu proslave Dana grada, u Modernoj galeriji Likovni susret u Subotici otvorena je izložba djela suvremeneumjetničke keramike pod nazivom »Izbor iz zbirke Moderne galerije Likovni susret«, koja se može pogledati do 10. listopada. Izborom je predstavljeno 75 nagrađenih, otkupljenih ili poklonjenih eksponata koji su u zbirku galerije zaprimljeni u razdoblju od prvog, tada još Jugoslavenskog trienalla keramike koje je u Likovnom susretu održano 1968., sve do radova s trienalla novijega datuma, od kojih je posljednje priređeno ove godine.

Otvarajući izložbu predsjednik Općine Subotica Géza Kucsera je naveo kako je ovo prigoda  vrijednu zbirku keramike podijeliti sa sugrađanima ali i s drugima, »kako bismo pokazali da je Subotica ‚kapija Europe‘, ali ne samo u gospodarskom nego i u kulturno-povijesnom smislu.« »Želim da Subotica to i ostane, da i naši unuci jednom budu ponosni na to što čuvamo tekovine, što dodajemo nove vrijednosti i na taj način obogaćujemo prvenstveno sami sebe ali i naše okruženje«, rekao je gradonačelnik.

DJELA S PRVOG TRI-ENALLA: U tekstu kataloga autorica izložbe povjesničarka umjetnosti Olga Šram bilježi sljedeće: »Izbor djela s prvog Triennala nostalgično govori o vremenu u kojem je sjajnim glazurama oslikana keramika dala poseban prepoznatljiv pečat, u kojem je često skulptoralno razmišljanje u oblikovanju forme (Vukičević St., M. Isaković, Z. Lončarić), u kojem su istrajavali simbolički, animalistički i fantastični prikazi (K. Đorđević, Đ. Rosić). To je i vrijeme u kojem pojedini autori progovaraju čistim profinjenim formama u posudnom dizajnu (B. Dužanec, B. Stajević, M. Hržić), a I. Jandrić smjelo ubacuje staklo kao novi materijal u kombinacije s keramikom. Primjeri iz 70-tih godina potvrđuju razradu skulptoralnih formi u majolici (O. Vujadinović, M. Orthaber Godina) a bilježe i skupinu autora koji ornamentalno oslikavaju svoje forme u duhu narodne umjetnosti (M. Kučina, M. Kalmár, S. Rauter Zelenko). Krajem osmog desetljeća putovi u keramici vode u različitim smjerovima - prema apstrakciji (M. Sujetova Kostić), stiliziranoj i simboličnoj naraciji (D. Adžić), prema poetičnom i asocijativnom (P. Kaasinen Stajević), stiliziranom figuralnom (A. Mojak).«

OSAMDESETE GODINE:Olga Šram u katalogu nadalje navodi kako »počeci 80-tih donose nove oblike i nova značenja figuracije (V. Vukčević Mlađi, G. Kitak, K. Pavelka) počesto postmodernističkog razmišljanja.«

»Paralelno posudna keramika s jedne strane odaje odlike dobrog dizajna (A. Nemet, Lj. Mišić, M. Badurina) a s druge ona se preobražava do monumentalnih skulpturalnih formi (J. Veljković, M. Popović, M. Kalmár) ponekad enformelovski obrađenih (A. Dragutinović). Više autora razrađuje temu posudne keramike u vidu perforiranih, zgužvanih ili zatvorenih formi (Lj. Njerš, E. Bruk, M. Andonova) ili duhovitih predimenzioniranih stiliziranih formi (J. Togyerás). Floralna fantastika i simbolika manje je prisutna (I. Jandrić, J. Togyerás) kao i stilizirani pejsaži (Đ. Maravić, L. Vékóny). Napuknute mase, neglazirane forme sve češće brišu granice prema čistoj skulpturi i ističu prirodnu boju i strukturu materijala, kamenine (M. Pavelka, B. Švertasek), ili je imitiraju (P. Simić, I. Jandrić). Kraj 80-tih i 90-te godine donose nove pojave simboličkog i asocijativnog u formi uz značajniju uporabu mat boja i angobe uz posebnu obradu površine (Đ. Toderaš, M. Petrović, E. Nemes Fekete). Različite oblike duhovito stilizirane figuracije autori rješavaju samosvojno (M. Trajković) ili (L. Tikveša). Krajem vijeka sve su češći primjeri velikih prostornih višedijelnih kompozicija  u kamenini, raku tehnici i porculanu. Osmišljene kao instalacije često su asocijativne i apstrahiranih jednostavnih oblika (D. Prvački, J. Pejčić, O. Kucina Jelić, N. Aksentijević)«, stoji u katalogu.

Prigodom otvorenja izložbe kraći glazbeni program izveli su Nikola Peić (trombon), József Skofljanec (truba) i Csaba Paskó (elektroničke orgulje). 

D. B. P.