Arhiv tekstova

7. rujna 1978. godine umro je Grga Novak, akademik, arheolog, egiptolog i povjesničar te dugogodišnji profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Osim objavljivanja rezultata arheoloških istraživanja rodnoga Hvara, Novak je napisao sintezu povijesti Dalmacije.

7. rujna 1566. godine poginuo je u bitki za Siget Nikola Šubić Zrinski, hrvatski ban.

8. rujna 1905. godine rođena je u Stocholmu Greta Louisa Gustaffson, kasnija Greta Garbo, američka glumica. Mnoge su se nedobronamjerne priče plele oko nje, a naglo su se podignule kada se povukla sa scene a bila je na vrhuncu karijere. Najuspjelije uloge odigrala je filmovima Ninočka, Dama s kamelijame i u Ani Karenjinoj. Umrla je 15. travnja 1990. godine u New Yorku.

8. rujna 1944. godine Nijemci su raketama V2 počeli gađati London. Krstareće je projektile projektirao Verner von Braun, vodeći njemački znanstvenik, kojeg su nakon sloma nacizma Amerikanci odveli u SAD. Braun je za Amerikance izradio hidrogensku bombu, bio je vođa projekta Apollo te je radio na izradi space shutlla.

9. rujna 1976. godine umro je Mao Zedong, vođa kineske Komunističke partije i utemeljitelj Narodne Republike Kine. 

9. rujna 1939. godine ustrojena je banska vlast u tek osnovanoj Banovini Hrvatskoj.

9. rujna 1943. godine, nakon kapitulacije Italije, poglavnik NDH Ante Pavelić donio je proglas o priključivanju oduzetih gradova.

10. rujna 1976. godine sudarili su se na nebu iznad Zagreba avioni Inexa Adrije i britanske avionske kompanije. Poginulo je 176 putnika i članova posade. 

10. rujna 1898. godine ubijena je u atentatu na ženevskome jezeru austrougarska carica i kraljica Elizabeta Habsburg (Sisi), supruga Franje Josipa I.

10. rujna 1952. godine na brod Galeb prvi se puta ukrcao Josip Broz. Brod-hladnjača Ramb III, brod koji je pod talijanskom zastavom prevozio banane Južne Amerike, porinut je 1938. godine u Genovi. Mobiliziran je nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine i Nijemcima je služio kao minopolagač. Kibitz, tako su ga, naime, Nijemci preimenovali, potopili su u studenome 1944. godine u riječkoj luci britanski bombarderi. Potonuo je na dubinu od 22 metra pa mu je iz vode virio tek vrh jarbola. Godine 1952. izvadio ga je iz mora splitski Brodospas te ga oteglio do Uljanika, pulskoga brodogradilišta, gdje je obnovljen. U ljeto iste godine dobio je novu namjenu, postao je školski brod Jugoslavenske ratne mornarice. Međutim, do smrti Josipa Broza bio je, zapravo, njegova jahta kojom je novi vlasnik oplovio svijet. Na njemu je stvorena ideja o Pokretu nesvrstanih, a na njoj je Broz ugostio mnoge svjetske državnike te javne ličnosti. Nakon Brozove smrti kratko je vrijeme služio za izobrazbu mornaričkih časnika, a raspad socijalističke Jugoslavije dočekao je u Bokokotorskom zaljevu. Godine 2000. kupio je ga je grčki poduzetnik i oteglio ga u riječki remontni zavod Viktor Lenac. Uredno su uskladištene Brozove privatne stvari, no ubrzo nakon početka remonta, novi se vlasnik prestao javljati. Brod je već godinama na vezu, smeta, i najvjerojatnije će ga brodogradilište zaplijeniti i poslati u neko rezalište.

10. rujna 1991. godine osnovan ja Hrvatski olimpijski odbor. Prvi predsjednik bio je Antun Vrdoljak.

10. rujna 1994. godine u posjet Republici Hrvatskoj stigao je papa Ivan Pavao II.

11. rujna 74. godine prije Krista izbio je ustanak rimskih robova pod Spartakovim vodstvom. 

11. rujna 1970. godine umro je Nikita Hruščov, smijenjeni antistaljinistički predsjednik SSSR-a.

11. rujna 1874. godine rođen je Franjo Dogan, hrvatski skladatelj.

11. rujna 2001. godine. U simultatnim terorističkim napadima koji su izvedeni otetim zrakoplovima i za koje je odgovornost preuzela Al-Quaida, živote je izgubilo više tisuća ljudi.

11. rujna 2003. godine preminula je Ana Lind, švedska ministrica vanjskih poslova. Dan ranije teško ju je ranio Mijailo Mijailović.

11. rujna 1789. umro je Luka Sorkočević, hrvatski skladatelj.

11. rujna 1848. godine vojska je Josipa Jelačića, hrvatskoga bana, prešla Dravu te počela ratne operacije u Mađarskoj.

12. rujna 1942. godine na udaru nacističkih snaga našao se Staljingrad. 

12. rujna 1683. godine poginuo je u bitki kod Beča Juraj Križanić, svećenik, leksikograf i povjesničar. Rođen je 1618. godine u Obrhu kraj Kupe. Gimnaziju je završio u Zagrebu, filozofiju je studirao u Grazu bogosloviju u Bologni i Rimu gdje je i doktorirao. Proučavao je crkveni raskol i rusku povijest. Bio je župnik u Nedelišću i Varaždinu, a 1646. godine putuje preko Beča i Varšave po prvi put u Rusiju. U Moskvu stiže potkraj listopada 1647. godine i tu ostaje nepuna dva mjeseca, a zatim se vraća u Poljsku i putuje po Evropi. Od listopada 1650. do svibnja 1651. godine nalazi se na putovanju za Carigrad. Godine 1652. ponovo dolazi u Rim, stupa u Zavod sv. Jeronima i unatoč izričitoj papinoj zabrani po drugi puta putuje u Rusiju. U Moskvu stiže potkraj rujna 1650. godine, a 8. siječnja 1661. prognan je carski ukazom u Sibir. U progonstvu u gradu Tobolsku proveo je punih petnaest godina, do 1676. godine kada je poslije smrti cara Alekseja pomilovan. U zatvoru piše prvu gramatiku ruskoga jezika te u ruski jezik uvodi neke hrvatske riječi. U listopadu 1677. napušta Rusiju, dolazi u Vilno, gdje - kako ne bi umro od gladi - stupa u dominikanski red. Otada pa sve do svoje smrti progone ga i onemogućavaju mu književni rad jer mu kao Slavenu i rusofilu ne vjeruju. Poginuo je u redovima poljske vojske prilikom opsade Beča.

13. rujna 1992. godine umro je Antony Perkins, američki glumac, zapažen u filmu Psiho.