Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Sudbine i prošlost na gradskim pločama

Koliko gradsko područje Subotice ima ulica? Odgovor se ne može dobiti jednostavnim upitom i klikom na internetskoj mreži, što je neobično, s obzirom na to da postoji izobilje podataka koje nudi suvremena tehnologija. Opisana je veličina grada kroz broj stanovnika, površinu koju zahvata, broj mjesnih zajednica, opisana je povijest, razvoj, mnogi detalji i zanimljivosti, ali nema internetskog zapisa o broju ulica (ili se skrio u pretrazi), tek, i ovaj podatak svakako bi logično pripadao detaljima iz opisa jednog grada.
Na izboru je – karta grada. One su u različitim internetskim varijantama, a ima ih i tiskanih. U traganju za podatkom poslužila je jedna od novijih u izdanju skupine poduzetnika prije dvije-tri godine. Lijepo je povremeno svoj grad pogledati na karti, imati ga pred očima kao na dlanu.
Grad bez okolnih mjesnih zajednica (seoskih) i Palića ima oko 850 ulica i sve imaju imena, izuzimajući samo 10 nazvanih »nove« i označenih brojevima na spomenutoj karti Subotice, a možda ih je u međuvremenu od izrade i tiskanja karte i manje. Ulice su nazvane po različitim pojmovima: mnoge među njima nose imena drugih gradova, okolnih sela, planina, rijeka i drugih zemljopisnih pojmova, razvnovrsnog cvijeća i voća, čak i zanata (Obućarska, Zidarska, Žetelačka...), opisnih imenica (Tiha, Sunčana, Otvorena...), a okvirno, svaka druga nosi ime ličnosti. Sve blic ankete i u drugim gradovima pokazale su malo znanje stanovnika o ličnostima čijim imenima su ulice nazvane pa i o imenu vlastite ulice, one u kojoj anketirani stanuju. To je opće raširena pojava. Ima Subotičana koji predlažu izradu svojevrsnog leksikona imena ovdašnjih ulica, po uzoru na pojedine europske gradove, s popisom naziva ulica upotpunjenim podacima o ličnostima po kojima su ponijele imena, kao i objašnjenjem za pojedine lokalne toponime. Leksikon bi upotpunio oskudno znanje o vlastitom gradu, a turistima ponudio zanimljive podatke o ovoj destinaciji. Interesanta ideja zaljubljenika u grad!
 
Pogled u povijest
 
U priči o ljudima po kojima su subotičke ulice ponijele imena, dotaći ćemo se samo nekih, iz razumljivih razloga – riječ je o preko 400 osoba iz bliže i dalje prošlosti grada, regije, svijeta...
Pođimo od imena ulice najbliže Gradskoj kući i jednoj od najfrekventnijih, najpoznatijih pa i najstarijih, Strossmayerove. U devetnaestom stoljeću na kartama je nalazimo pod imenom Oskola tér, a potom Deák tér, i Eötvös, sve do oko 1920-tih kada mijenja ime u Strossmayerovu i ostaje s istim nazivom do danas, s izuzetkom razdoblja pod okupacijom u Drugom svjetskom ratu. Joseph Georg Strossmayer (Osijek 1815. – Đakovo 1905.) bio je hrvatski biskup, političar, pisac i smatra se jednom od najznačajnijih i najutjecajnijih ličnosti devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj. Njegovao je ideje Ilirskog pokreta.
Lijepa, zelena i široka ulica poput aleje, koja spaja Somborski i Bajski put, na kutovima nosi ploče s imenom Gajeva ulica, što može nalikovati i kakvom, možda, lokalnom toponimu, a riječ je, ustvari, o poznatoj povijesnoj ličnosti, Ljudevitu Gaju (Krapina 1809. – Zagreb 1872.) iz istog razdoblja u kojem je živio i prethodno spomenuti Strossmayer. No Gaj je jezikoslovac, novinar, književnik i središnja osoba Ilirskog pokreta, znan mnogim generacijama iz udžbenika. Zbog slovne reforme po njemu hrvatsku abecedu nazivaju još i gajica. Subotička ulica je ponijela njegovo ime oko dvadesetih godina prošlog stoljeća, a prije toga nosila je i druga imena jer je istraživači na kartama grada nalaze već nekoliko desetljeća ranije.
Zovemo je Bogovićevom, no službeno se zove Ulica Mirka Bogovića po hrvatskom pjesniku i političaru (1816. –1893.), pisao je lirske pjesme ljubavnog, političkog i domoljubnog sadržaja, jedan je od osnivača hrvatske novele. Ova ulica je njegovo ime ponijela, također oko dvadesetih godina prošlog stoljeća, i pripada starima s još mnogo naziva prije toga. Ulica Dinka Zlatarića, međutim, dobila je ime po ličnosti još iz šesnaestog stoljeća (živio u Dubrovniku 1558. – 1613.), hrvatskom pjesniku i prevoditelju, kojega je Mletačka Republika imenovala zlatnim vitezom zbog postignuća u radu s đacima. Osim poetskih uspjeha bio je vrlo produktivan i cijenjen prevoditelj s grčkog, talijanskog i latinskog jezika. I s nazivom ulice Zlatarićevim imenom prvi put se na starim kartama grada susrećemo poslije 1920. godine.
Ime hrvatskog noveliste, ali novijeg doba, Dinka Šimunovića (1873. – 1933.) ponijela je ulica u Keru. Autor je nekoliko knjiga prirovedaka. Ulica Ivana Antunovića zove se po naslovnom biskupu u Kalači i bačkom hrvatskom piscu (Kunbaja 1815. – Kalača 1888.), prvim preporoditeljem bačkih Hrvata, čije ime nosi i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost.
 
Kada su ulice dobile imena
 
Ljudevit Vujković Lamić istraživao je problematiku formiranja kvartova i ulica u Subotici u prošlosti i promjene koje su se događale rastom i razvojem grada, uz popis usporednih naziva ulica između 1868. i 1962. (1950.), što je objavljeno u časopisu Ex Pannonia Povijesnog arhiva Subotica (broj 15-16, 2012. godine). Vujković Lamić navodi kako je kao osnova za usporedbu naziva ulica uzeta karta koja se nalazi u prilogu knjige Blaška Vojnića Subotica juče i danas iz 1950. godine i predmetom je usporedbe promjena naziva unatrag do prvih početaka davanja naziva ulica. Spomenuta karta grada Subotice ima na popisu 374 imena ulica. Autor istraživanja Prilog o subotičkim ulicama i njihovim nazivima, između ostalog, navodi: »Svaka ulica ima svoju povijest, važne objekte i položaj i prema njima dobivaju svoje ime ili ime neke važne ličnosti (književnika, generala, državnika i sl.), a neke imaju i više imena jer su mijenjale imena iz povijesnih ili društveno-političkih razloga. Rijetko se događalo da je neka ulica zadržala svoje prvotno ime. U vrijeme poslije II. svjetskog rata, u Subotici je karakteristično da niti jedna ulica nije zadržala svoj prvotni naziv od početka dodjele imena do danas, bez obzira je li nosila obilježje bilo kojeg političkog režima ili osobe iz ranijih epoha.«
Prve karte na kojima se pojavljuju imena ulica, iznosi Vujković Lamić u spomenutom tekstu, potječu iz druge polovice devetnaestog stoljeća, a vezane su uz imena kraljevskih povjerenika koji su prvi donosili razne propise za uređenja ulica.
Danas subotičke ulice nose imena ličnosti iz različitih povijesnih razdoblja, od Platona (Platonova ulica) i svjetski značajnih imena, do ličnosti koje su značajne u razvoju grada i nekad, ali i u novije vrijeme, a tu se onda pod novijim vremenom podrazumijeva dvadeseto stoljeće, tj. uglavnom njegova prva polovica. Evo samo nekih imena Subotičana po kojima su ulice dobile nazive u gradu u kojem su i djelovali: poznati subotički gradonačelnik Lazar Mamužić, liječnik, kolekcionar slika i tvorac zaklade dr. Vinko Perčić, župnik i javni djelatnik Blaško Rajić, književnica i etnograf Mara Malagurska Đorđević, slikarka Jelena Čović, sportaš i pionir zrakoplovstva Ivan Sarić, književnik Matija Poljaković, tvorac zaklade Marija Vojnić Tošinica, književnik Nikola Kujundžić, sportaš Đuro Stantić, publicist Ambrozije Šarčević i mnogi drugi.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika