Arhiv tekstova

Dramska sekcija Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Vladimir Nazor iz Sombora bila je i ove godine dio susreta hrvatskih pučkih teatara u Hercegovcu. Bilo je to za 15 godina njihovo šesto sudjelovanje na festivalu koji okuplja pučke teatre iz matične države, ali i iz susjednih zemalja u kojima su Hrvati manjinski narod. Ušao je ovaj kazališni susret u treće desetljeće uspješno povezujući sve ove godine domovinsku i raseljenu Hrvatsku. Njegovanje materinjeg jezika, promicanje hrvatske riječi i promicanje pučkog teatra ono je što uspješno rade u Hercegovcu. Hercegovac je postao mjesto u koje rado svraćaju kazališni amateri, a tijekom dvodnevnog festivala mogu se čuti sve nijanse hrvatskog jezika. Hercegovac je i mjesto gdje se stvaraju nova prijateljstva, pa su tako do Sombora, a preko Hercegovca, stigla pučka kazališta iz Travnika i Hvara.   

No, nisu samo Somborci sudionici festivala u Hercegovcu, već su dio ovog kazališnog susreta bili i Subotičani, Lemešani, Sonćani...

HR: U Hercegovcu su krajem veljače održani Dani hrvatskog pučkog teatra. Utemeljeni su prije 21 godinu, a Hercegovac je postao veza domovine s hrvatskim iseljeništvom. S kojom idejom je osnovana ova manifestacija i je li ta ideja i dalje vodilja i pripremi i organiziranju susreta pučkih teatara?

Krajem 1994. godine profesor Stjepan Banas i Hrvatska čitaonica imali su ideju o organizaciji festivala kazališnog amaterizma autohtonih hrvatskih manjinskih zajednica iz susjednih zemalja, iseljenih Hrvata i domovinske Hrvatske. Tu su značajnu ideju prihvatili u Hrvatskoj matici iseljenika pa su tako od drugog do petog veljače 1995. godine održani Prvi dani hrvatskog pučkog teatra. Bio je to, i ostao je, kulturni događaj koji svojim sadržajima doprinosi afirmaciji hrvatske kulturne samobitnosti. Već dvadeset i jednu godinu u Hercegovac dolaze naši sunarodnjaci i kroz kazališni čin i kazališnu igru vraćaju se sebi i svojim hrvatskim korijenima. No, Dani hrvatskoga pučkog teatra nisu samo to. To su dani druženja, zabave, stjecanja novih znanja i ideja na kazališnim radionicama i sklapanje neraskidivih prijateljstava. Pokrovitelji ove manifestacije su od samog početka pa sve do danas Ministarstvo kulture  Republike Hrvatske, Bjelovarsko-bilogorska županija i Općina Hercegovac. Budući da je Hrvatska čitaonica Hercegovac osnovana davne 1921. i da je dugi niz godina promicala ljubav prema govorenoj i pisanoj riječi, glumi, pjesmi i plesu te je središte kulturnog života našeg zavičaja, ideju vodilju Pučkog teatra i dalje ćemo uspješno čuvati i nadam se organizirati još mnogo, mnogo festivala. 

HR: Neosporno ovaj Festival značajan je za pučka kazališta, jer mnoga od njih na festivalu su sudjelovali i po nekoliko puta. Koliko su ovi susreti značajni za sam Hercegovac?

Radi se o manifestaciji koja obogaćuje kulturni život naše općine i šire zajednice pa se tijekom održavanja Festivala okupi veliki broj gledatelja. Hercegovac je, što se tiče kazališta, postao poznato odredište ne samo u Hrvatskoj već i van njenih državnih granica. Na pozornici Hrvatskog seljačkog doma prikazane su mnogobrojne kazališne predstava s različitim izričajima, a naše malo moslavačko selo postalo je mjesto na kojem se okuplja iseljena i domovinska Hrvatska. Ponosni smo na očuvanje tradicije održavanja Dana hrvatskoga pučkog teatra, koji već treće desetljeće žive u srcu Hrvatske čitaonice, svih Hercegovčana, a nadam se i svih onih sudionika koji su bar jedanput bili naši gosti.

HR: Za ovu 21 godinu koliko je predstava viđeno na kazališnoj sceni u Hercegovcu i kada je riječ o iseljeništvu iz kojih krajeva su vam bili gosti?

U Hercegovcu je tijekom održavanja Dana hrvatskoga pučkog teatra odigrano oko stotinu predstava. Osim mnogobrojnih grupa iz Hrvatske gostovale su grupe iz: Austrije (Nova Gora, Mljenovo, Pinkovac, Beč, Filež, Klimpuh i Cogrštof), Bosne i Hercegovine (Vitez, Zenica, Travnik i Orašje), Mađarske (Budimpešta, Serdahel, Martinci, Pečuh, Petrovo Selo i Hrvatski Židan), Makedonije (Skopje), Njemačke (Stuttgart), Rumunjske (Karaševo), Slovačke (Hrvatski Jandrof i Čunovo) i Srbije (Subotica, Tavankut, Sombor, Ljutovo, Sonta i Lemeš). 

HR: Redoviti sudionici Dana hrvatskog pučkog teatra su i hrvatske udruge iz Vojvodine. Koliko vam često na festivalu sudjeluju gosti iz Srbije i kakva je suradnja s tim udrugama?

Gosti iz Srbije su česti sudionici Dana hrvatskoga pučkog teatra, njihove su predstave odlično prihvaćene kod publike i s njima je razvijena dobra suradnja. U Hercegovcu su nastupili ukupno 20 puta i to: HKC Bunjevačko kolo Subotica (1996., 1997., 1998. i 2007. godine ), Hrvatska čitaonica Subotica (2013.), HPKD Matija Gubec Tavankut (2000.),  HKUD Vladimir Nazor Sombor (2001., 2002., 2003., 2008. i 2012. i ove 2015. godine), HKUD Ljutovo iz Ljutova (2004., 2006., 2008., 2010. i 2011. godine), KPHZ Šokadija Sonta  (2005. i 2009.) i HBKUD Lemeš Lemeš (2014. godine).

HR: Koliko često imate mogućnost da uzvratite gostovanje udrugama i kulturno-umjetničkim društvima u Vojvodini?

S obzirom na to da je za udruge što se tiče financija došlo jedno vrlo nepovoljno razdoblje, naše amatersko kazalište ostvari oko 15 gostovanja godišnje, od toga dva do tri u inozemstvu. Nekad ih je bilo puno više. U posljednjih 15 godina u Vojvodini smo bili šest puta. Pučka scena nastupala je u Somboru i Ljutovu.

HR: Ove godine kazališnu radionici vodila je Nina Kleflin. Koliko su takve kazališne radionice značajne za sudionike Festivala, s obzirom na to da je riječ o pučkim teatrima, koja barem kada je o Vojvodini riječ, često rade bez ijednog profesionalca?

Glumci amateri hvalili su rad redateljice Nine Kleflin pa je ona postala stalna gošća Festivala odnosno voditeljica radionica. S obzirom na to da se radi o amaterskim grupama koje uglavnom rade bez profesionalaca, ovakva pomoć je uvelike dobrodošla. Smatram da je Nina izvrstan stručnjak i učitelj, a njene radionice nude široki spektar ideja za kazališnu igru, režiju, glumu, scenografiju i drugo. 

HR: Hrvatska čitaonica Hercegovac organizator je festivala. Tko vam još pomaže i daje potporu u ovom značajnom pothvatu?

Hrvatska čitaonica Hercegovac je organizator i domaćin ove manifestacije. Hrvatska matica iseljenika  je suorganizator. Pripreme počinju krajem siječnja prvim telefonskim razgovorom s Marijom Hećimović, voditeljicom Odsjeka za autohtone hrvatske manjine pri Hrvatskoj matici iseljenika. Nakon dogovora o sudionicima, slijedi detaljna organizacija. Tu sudjeluju aktivni članovi naše udruge, uglavnom članovi Izvršnog odbora, a ja kao predsjednica najviše. Pomoć imamo od Češke besjede jer nam ustupe svoj dom za večere i druženja, a naši folkloraši i tamburaši te učitelji i učenici Osnovne škole Slavka Kolar pomognu u pripremi programa. Također, uvijek imamo dosta sponzora i medijskih pokrovitelja. Veliku ulogu ima i publika jer rado dolazi na predstave.  Ogromnu važnost imaju pokrovitelji Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Bjelovarsko-bilogorska županija i Općina Hercegovac koji nam osim moralne, daju financijsku podršku. Radi se o dobro uhodanoj organizaciji gdje sudjeluje mnogo pojedinaca i institucija, ali je svaki od njih bitan.

HR: Reklo bi se da se svi sudionici Festivala odlično razumiju, jer svi govore hrvatski jezik, bez obzira u kom narječju je riječ. Vi ih sve okupljate na jednom mjestu, povezujete, stvarate neka nova prijateljstva, spajate naše ljudi iz različitih djeva domovine i inozemstva. Složit ćete se jedna nadasve lijepa misija?

Da, slažem se. Radi se o jednoj prekrasnoj misiji, nečemu važnom i posebnom, o svetkovini hrvatske riječi, festivalu amaterskog kazališta iseljene i domovinske Hrvatske. Dani hrvatskoga pučkog teatra imaju i himnu Veljača u Hercegovcu koja završava stihovima »Dobro došli prijatelji«, a mi se trudimo da se svi osjećaju dobrodošli i kući nose samo lijepa sjećanja. Stoga, nastavimo i dalje svjedočiti duh zajedništva i ljubavi prema kazališnoj igri!