Arhiv tekstova

Na nacionalnoj konferenciji K politici integrativne multikulturalnosti održanoj u Beogradu 20. ožujka stručnjaci Centra za istraživanje etniciteta su predstavili model održive integrativne politike multikulturalnosti u Srbiji. Preduvjet njene održivosti i usvajanja je dijalog o ovim pitanjima između predstavnika države, manjinskih samouprava i organizacija civilnog društva, rečeno je na konferenciji. S druge strane, predstavnici nacionalnih vijeća su izrazili svoje negodovanje činjenicom da niti u procesu izmjene zakona o nacionalnim vijećima niti u procesu izrade nacrta akcijskog plana za pregovaračka poglavlja 23. i 24. kao niti u planiranu izradu posebnog akcijskog plana za nacionalne manjine nisu uključeni. Osim toga jedan od velikih problema je i nepostojanje »adrese« na državnoj razini kojoj se nacionalne manjine mogu obratiti sa svojim problemima u ostvarivanju nacionalno-manjinskih prava. Naime, čak se niti republički Savjet za nacionalne manjine, koji je savjetodavno tijelo, nije sastajao godinama. Državni tajnik Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak najavio je na ovoj konferenciji formiranje radne grupe koja će se, u okviru Akcijskog plana za pregovaračka poglavlja 23. i 24. baviti manjinskim pitanjima i da će Ministarstvo raditi na unapređenju interkulturalne komunikacije u sredinama s nacionalnim manjinama. Najavio je i skoru sjednicu Savjeta za nacionalne manjine kao i da će se zakon o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina izmjeniti najkasnije do 2018. godine (godine izbora), a da će se o izmjenama zakona ovoga puta voditi široka javna rasprava uz sudjelovanje manjinskih predstavnika. 

 

PREDLOŽENI MODEL 

 

»Segregativna politika multikulturalnosti je legitimna, ali nije u skladu s prirodom multietničnosti Srbije i nije u interesu ni države ni građana. Promjene sadašnjeg modela koji ima obilježje društvene segregacije i usvajanje politike integrativne multikulturalnosti su moguće, ali zahtjevaju odgovornu javnu upravu, posvećeno civilno društvo i nacionalna vijeća nacionalnih manjina koja su spremna prihvatiti reforme kojima će se unaprijediti postojeći nivo ostvarivanja i zaštite prava nacionalnih manjina«, stav je stručnjaka Centra za istraživanje etniciteta koje je iznio dr. sc. Goran Bašić.

Prema modelu koji su pripremili stručnjaci ovoga Centra reforme podrazumijevaju skup međusobno povezanih političkih odluka, promjena propisa, aktivnosti i mjera. Među ostalim, Vlada i Narodna skupština bi trebale donijeti odluke i propise na osnovu kojih bi trebalo provoditi politiku integrativnog multikulturalizma; trebao bi se donijeti suvremen i našim prilikama primjeren zakon o pravima nacionalnih manjina; decentralizirane manjinske samouprave s punim kapacitetom bi trebale odlučivati o granicama priznate kulturne autonomije i trebale bi se usvojiti mjere kojima će se osigurati djelotvorno sudjelovanje manjina u javnom i političkom životu. Među ostalim, reformama se predlaže razdvajanje kulturne od političke autonomije što podrazumijeva da političke stranke ne mogu sudjelovati na izborima za nacionalna vijeća, ali bi s druge strane trebalo afirmativnim mjerama omogućiti političko predstavljanje nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima na svim razinama. 

 

UNAPRIJEDITI MANJINSKE POLITIKE

 

Šef političke sekcije u Delegaciji Europske unije u Beogradu Luca Bjanconi ocijenio je da je Srbija iskoračila u red vodećih zemalja kad je riječ o rješenju statusa nacionalnih manjina i njihovih pojedinačnih i kolektivnih prava. Međutim, upozorio je da u primjeni tih zakonom predviđenih prava postoji problem i zato će se u okviru poglavlja 23. za pregovore o pristupanju EU biti napravljen poseban akcijski plan za nacionalne manjine.

Bjanconi je istaknuo da je važno da pripadnici manjina imaju neposrednu mogućnost za izbore nacionalnih vijeća i da im bude omogućen mehanizam kontrole njihovog rada, kao i da u njima budu zastupljeni interesi cjelokupne nacionalne zajednice, a ne samo pojedinih političkih opcija. Bjanconi je zato poručio da su neophodne izmjene zakona o nacionalnim vijećima kao i dijalog kroz Savjet za nacionalne manjine te da je neophodno definiranje i unapređenje manjinskih politika koje neće segregirati ili asimilirati manjine već će ih integrirati u društvo.

 

NOVA MANTRA – DEPOLITIZACIJA 

 

Predstavnici manjinskih nacionalnih vijeća ukazali su na neriješene probleme u pogledu ostvarivanja nacionalno-manjinskih prava ističući kao glavnu prepreku nedostatak dijaloga, rascjepkanost i neusuglašenost zakona, nespremnost pojedinih državnih tijela da provode zakone i financijske probleme. 

Potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžo je rekao, među ostalim, da ne postoji jasna definicija što su to nacionalna vijeća i koje su im nadležnosti, da nedostaje posebna pozicija za manjine u republičkom proračunu već su manjine u proračunu skupa sa Savezom vojnih starješina kao i da u državi nema točno definirane »adrese« za manjine, da je republički Savjet samo savjetodavno tijelo, a da su jedine zaista djelotvorne institucije Zaštitnik građana i Povjerenica za ljudska i manjinska prava. Govoreći o tzv. depolitizaciji vijeća označio ju je besmislenom ističući da se upravo manjinske političke stranke pojavljuju u izbornom procesu kao subjekti koji predstavljaju određenu manjinsku nacionalnu zajednicu. Džudžo se založio da Vlada Republike Srbije hitno donese i provede program afirmativnih mjera za unapređenje položaja manjina – za ohrabrivanje zajednice za korištenje manjinskih prava i uvođenje sankcija za nepoštovanje ili kršenje prava. 

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić je rekao da ne vjeruje da se depolitizacija može provesti na način kako se to predlaže i da je daleko ozbiljnije pitanje od   sudjelovanja manjinskih stranaka činjenica da su se u izbore za manjinska vijeća uključile i sve tzv. velike stranke. On je kazao da u izbornom procesu netko mora biti sudionik i organizator toga procesa, a to jesu i nacionalno-manjinske stranke. Nadalje je istaknuo da u proces izmjene zakona o nacionalnim vijećima nisu bile uključene nacionalne manjine kao niti u proces izrade nacrta akcijskog plana za pregovaračko poglavlje 23., a i da sada kada se planira izrada akcijskog plana za manjine nitko nije pozvao manjine da se uključe u ovaj proces.

O tzv. depolitizaciji i departizaciji manjinskih vijeća urednik elektroničkog mjesečnika Minority news Sveta Matić je rekao da je tzv. depolitizacija i departizacija nova mantra civilnog sektora kada se govori o nacionalnim vijećima, a da je njegovo iskustvo u suradnji s nacionalnim vijećima i članovima nacionalno-manjinskih političkih stranaka vrlo dobro.