Arhiv tekstova

U Sigetu (Szigetvár) se od 1833. godine, na poticaj mađarskog književnika Ferenca Kölcseya, u povodu tadašnje 300. obljetnice Mohačke bitke, obilježava spomen na sigetskog branitelja Nikolu Zrinskog i obitelj Zrinski. Zrinske podjednako svojata i mađarska i hrvatska kulturna povijest. Danas su Dani Zrinskih u Sigetu najveća godišnja priredba u trajanju više dana, s nizom raznovrsnih sadržaja, povijesnog, konferencijskog, zabavnog, športskog, kulinarskog karaktera, a sve okupljeno oko imena Zrinski.

Kako kazuje sigetski gradonačelnik József Paisz, Dani Zrinskih iz godine u godinu postaju sve privlačniji za cijelu regiju, s nizom izvanrednih predstava, priredaba, mimohoda gradskim ulicama, tako da posjetitelji s pravom misle kako se kotač povijesti i oni zajedno s njim na trenutak vratio u vrijeme i prostor kada su živjeli sigetski branitelji. 

 

Trodnevna manifestacija

 

Ovogodišnji Dani Zrinskih trajali su od 4. do 6. rujna, a uvod je bila veličanstvena premijera rock mjuzikla »Zrínyi 1566« u režiji Leventea Moravetza, koju je u ozračju i scenografiji sigetske tvrđave, i na premijeri i u dva dana izvođenja, vidjelo više od tri tisuće gledatelja.

U sklopu trodnevnih središnjih manifestacija sudjelovale su sve dobi školaraca, brojna civilna društva koja njeguju sjećanje na Zrinske, djelatnici gradskog poglavarstva, brojni ugledni gosti, športaši, a bilo je i niz, nazovimo ih tako, sadržaja s hrvatskim obilježjima u koje je bila uključena i sigetska Hrvatska samouprava, na čelu s Reginom Dudaš. Napomenimo kako grad Siget ima i zbratimljeno naselje u Hrvatskoj, to je Podravska Slatina, čije je izaslanstvo također sudjelovalo Danima. Grad Čakovec, u kojem su Zrinski imali svoj veliki grad sjedište, dostojno je bio zastupljen. Grad je to u kojem djeluje i Zrinska garda i Matica hrvatska, koji imaju goleme zasluge, da tako kažemo, za uskrsnuće Zrinskih u očima hrvatske javnosti, jer su Zrinski kroz duga desetljeća bili namjerno prešućivani i zanemarivani, svedeni na rubnu pojavu i u povijesti i kulturi. Kod Mađara, naprotiv, kult Zrinskih je u posljednjih 170 godina doživio snažan procvat, oni se doživljavaju kao branitelji mađarskih prostora, književnici, političari... Tako u Mađarskoj ime Zrinski nose ustanove, stambeni parkovi, ulice, škole, državna natjecanja, civilne udruge... 

 

Zrinska večera

 

I ove je godine priređena Zrinska večera kojoj su nazočili predstavnici javnog i političkog, kulturnog i znanstvenog života regije, među kojima su bili i generalna konzulica Republike Hrvatske u Pečuhu Ljiljana Pancirov s konzulicom Jadrankom Telišman, i predsjednik HDS-a Mišo Hepp. Postrojene su postrojbe Zrinskih i položena prisega, u gradu je boravila Zrinska garda iz Čakovca, otkriven je kip Nikole Zrinskog, rad akademskog kipara Mihaela Štebiha iz Čakovca, na Trgu Vigadó, održana je sveta misa na hrvatskom jeziku u franjevačkoj crkvi, položeni su vijenci sjećanja pri velebnim spomenicima Nikoli Zrinskom i Sulejmanu II. u Parku mađarsko-turskog prijateljstva, položena prisega povijesnih postrojba Zrínyi vitezova iz Sigeta. Igrale su se nogometne utakmice, održano je međunarodno plivačko nadmetanje, natjecanje u jahanju i strijeljanju lukom i strijelom, mimohod gradskim ulicama nakon postrojavanja pred gradskom kućom i pozdrava gradonačelnika uza sudjelovanje Zrinske garde, Zrínyi vitezova, članova Društva za očuvanje običaja »Gábor Bethlen« i Bethlenove garde iz grada Košica.