Arhiv tekstova

U prethodnim nastavcima iznijeli smo sve one podatke koje znamo o izgledu subotičke tvrđave, bez obzira na njenu veličinu ili strateški značaj. Ona je bila značajna za Suboticu, jer je zahvaljuljući njoj u tursko doba grad bio sjedište nahije i imao je i pravo držanja vašara, a samim tim nastavljen je i »gradski život«. Rekli smo kako je tvrđavu od čvrstog materijala izgradio János Pongrác Dengelegi između 1465.-1470. godine. 

Ono što mnogi istraživači još nisu zasigurno utvrdili je – je li postojala neka i utvrda ranije? Neki pretpostavljalju, kao npr. Kornél Györe, da je nakon tatarske najezde sredinom XIII. stoljeća kralj Bela IV. možda podigao jednu utvrdu od zemlje i palisada na svom imanju. Naime, Subotica i njena okolica sve do početka XV. stoljeća bila je u vlasništvu kralja Ugarske. Znamo kako su se u celoj današnjoj Vojvodini nalazila tzv. udvornička sela, villa udvornicus, čiji su se stanovnici bavili poljoprivredom i služili su izravno kralju. Postojale su i kraljevske kurije – majuri, latinski curtis, koji su bili upravni centri na kraljevskim imanjima. Tu je živio obično i neki kraljevski namještenik, tu su bila skladišta gdje je ljetina, predana kao porez, čuvana. Sve ovo pretpostavlja postojanje i neke građevine-utvrde za potrebe stanovanja lokalnog plemića, njegove oružane pratnje i sluga. Nije isključena ni mogućnost da je zemljana utvrda izgrađena i ranije, s obzirom da su na ovoj lokaciji pronađeni tragovi vojnog naselja iz XI.-XII. stoljeća, a veličina vanjskog grada, promjera približno kružne osnove od 250-300 metara, odgovara prosječnoj veličini zemljanih utvrda građenih u razdoblju od VI.-IX. stoljeća u Karpatskom basenu.

 

Tvrđava kvadratne 

osnove

 

Sudeći po skici iz 1717. godine Subotički kaštel je bio kvadratne osnove 12 puta 12 hvati, to jest, približno 23 x 23 metara. Zidovi od opeke su bili debljine od 3/4 hvati, tj. 1,41 metara. Imao je dvije kule i možda jedan osmatrački toranj. Ulaz je bio s južne strane, kao i danas u crkvu. Skoro istovremeno (1462.-1469. godine) u Banatu blizu Kikinde izgrađena je tvrđava Galad, isto kvadratne osnove 32 x 32 metara, ojačana kulama, a debljina zidova je bila 1,52-1,20 metara, građena od kamena i opeke. Najočuvanija i najveća tvrđava od opeke iz ovog doba je ona u Đuli (Republika Mađarska), čije su dimenzije 30 x 60 metara. Znači, subotička je tvrđava po dimenzijama najsličnija Galadu. 

   Česti upadi turskih odreda u južne dijelove Ugarske natjerali su feudalce da na svojim posjedima podignu, skoro istovremeno, utvrde u Bačkoj, npr. - Sombor (1473.-1478.), Kolut (1482.) i u Banatu pokraj Galada npr. Iđoš (1489.). U dvorištu ovakvih utvrda nalazili su razni objekti: sobe za stanovanje, pekarnica, (vinski) podrum, skladište, bunar. Na skici subotičke tvrđave, osim podruma (što ne znači da nije postojao), ostale prostorije su naznačene. Skica, ako izbrišemo pismena objašnjenja, djeluje šturo. No, postoji jedan interesantan detalj: najvjerojatnije je dio prostorija za stanovanje pretvoren u prigodnu kapelu u kojoj je oltar postavljen pravilno sa zapadne strane prostorije, a ulaz je s istoka. Kasnije, kada su franjevci »ovladali« cijelim prostorom, veliki oltar se nalazio s južne strane prostorije, a ulaz sa sjeverne. Kasnijim prepravkama crkva franjevaca je poprimila današnji oblik.

Povjesničar Géza Vass je na temelju skice iz 1717. godine napravio svoju rekonstrukciju tvrđave, čija je maketa bila izložena u stalnom postavu subotičkog Gradskog muzeja. Ova rekonstrukcija, po mom viđenju, ima niz nedostataka. Prvo, ne uklapa se u vedutu iz 1697. godine (prikazane u prvom dijelu) ogroman, četverovodni krov 23 x 23 metara – u to je doba tehnički bio vrlo težak za izvođenje i s točke obrane je totalno nefunkcionalan, građevina nema obrambene bedeme, a takav krov se s lakoćom mogao zapaliti prilikom napada, bez mogućnosti za gašenje požara. Čitatelji ovog feljtona imaju ekskluzivnu prigodu prvi put vidjeti rekonstrukciju, mogući izgled subotičke tvrđave s kraja turskog razdoblja. Ova rekonstrukcija ne proturječi skici osnove i vedute, koje su nastale u razmaku od dvadeset godina. Ovakva je građevina, dopunjena jarkovima s vodom i vanjskim gradom, već mogla odgovoriti obrambenim zahtjevima i odbiti napade manjih vojnih odreda.

 

U sljedećem broju: Gdje je bilo naselje i tvrđava Bodrog?