Arhiv tekstova
Gušenje i buđenje hrvatstva u Bačkoj
Osim nogometnog kluba, u okviru Društva djelovalo je i nekoliko drugih sekcija, a najvažnije su od njih lakoatletska, ženska rukometna i košarkaška.
ATLETIKA: Prvih godina atletikom su se bavili samo nogometaši. Prvo veliko natjecanje organizirano je 1902. na Paliću, a u njemu su sudjelovali i natjecatelji iz Pešte. Bačkini su natjecatelji u 10 prog-ramskih disciplina osvojili 6 prvih, 3 druga i 1 treće mjesto. Do izbijanja Prvoga svjetskog rata atletičari su sudjelovali u više natjecanja, a među njima se osobito ističe državno prvenstvo Madžarske na Paliću 1905. Bačka je tada sudjelovala s deset natjecatelja. Gyula Gruber bio je prvak u trčanju na 100 jardi, Andrija Kozla u bacanju kugle, a Stipan Mamužić drugi u skoku u vis.
Nakon Prvoga svjetskog rata na cross-country-prvenstvu Vojvodine u Bečkereku (danas Zrenjanin) 1925. osvojeno je prvo mjesto u ekipnoj i pojedinačnoj konkurenciji. Nakon stagnacije 1927. -30. desetci novih natjecatelja ponovno oživljavaju atletiku. No sekcija se ponovno počela osipati 1938. i mnogi su atletičari tada prešli u novoosnovani SLAK (Subotički lakoatletski klub).
Poslije Drugoga svjetskog rata Jakov Kopilović, kao trener i natjecatelj, i Ljudevit Vujković Lamić-Moco, kao predsjednik sekcije u okviru Fiskulturnog društva Sloboda, opet organiziraju atletski rad. Tijekom nekoliko godina na republičkim i državnim prvenstvima osvojeno je više šampionskih titula, ekipnih i pojedinačnih (Tomo Malagurski, Tereza Ivanković-Cuca), osobito u juniorskoj konkurenciji i u cross-coutryju, ali i među seniorima i u drugim atletskim disciplinama. Tereza Ivanković, Marija Skenderović i Milan Serec pozvani su 1948. godine u momčad državne reprezentacije radi sudjelovanja na Balkanskim igrama u Beogradu, ali je natjecanje otkazano rezolucije Informbiroa.
RUKOMET: Početkom 1946. osnovana je sekcija za veliki rukomet u sklopu FD Sloboda. Inicijatori su bile dotadašnje igračice »hazene« (igre slične rukometu). U početku su se natjecale s mjesnim rivalom Radničkim, zatim na nekoliko lokalnih turnira, a nekoliko je igračica nastupalo i za reprezentaciju Subotice na prvom prvenstvu Jugoslavije u velikom rukometu u Zagrebu 1948.
KOŠARKA: Sekcija je osnovana u proljeće 1946. Ekipu su činili uglavnom učenici hrvatsko-srpske ginmazije, koji su već imali znanja i uvježbanosti. Najvažniji su uspjeh bile pobjede u Zagrebu nad tadašnjim prvoligašima Mladost i Zagreb.
Ostale sekcije (boksačka, šahovska, kuglaška i teniska) djelovale su s promjenljivim uspjehom na općinskim i područnim natjecanjima. Ukidanjem FD Slobode u proljeće 1949. prestao je rad svih njezinih sekcija.
IZRAŽEN BUNJEVAČKI KARAKTER: Budući je ponikla u Gatu, tradicionalno bunjevačkom dijelu Subotice, Bačka je od postanka imala izražen bunjevački karakter, koji se osobito ogledao u članstvu i upravi. U vrijeme Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije, i na Bačkoj su se prelamale lokalne nacionalno-političke borbe: vlast je, zbog izrazito hrvatskih obilježja kluba, nastojala da ga oslabi i izazove razdore. Upravo je na Bačkinu igralištu 1936. održana središnja proslava 250. obljetnice doseljavanja Bunjevaca u ugarsko Podunavlje, a kulminacija nacionalnih osjećaja u Bačkoj bilo je njezino istupanje iz Srpske lige i priključenje Hrvatsko-slovenskoj ligi 1939. Hrvatski je karakter Bačka zadržala i tijekom Drugoga svjetskog rata te nakon njega, ali u nešto izmijenjenim okolnostima, uvjetovanima panmadžarskom, odnosno komunističkom ideologijom. Proslava 70. obljetnice Bačke 1971. godine bila je i svojevrsna reafirmacija hrvatstva ovoga kluba, ali su se zbog sloma »hrvatskog proljeća« negativne političke posljedice toga osjećale godinama te je nacionalna komponenta oslabjela. Od kraja 1980-ih Bačka gubi hrvatski karakter u cijelosti, a u velikoj mjeri i bu-njevački. Vlasti su redovito favorizirale druge gradske klubove, koji su profesionalno suprotstavljani Bačkoj, a razlozi za to nisu bili samo sportski. Tek se posljednjih godina nastoje reafirmirati tradicionalne i nogometne i bunjevačke vrijednosti, koje su devastirane tijekom 1990-. ih godina. Položaj Bačke u južnoslavenskim, odnosno u srpskim okvirima u velikoj mjeri ovisi o snazi hrvatstva subotičkih Bunjevaca.
Nastavit će se
