Arhiv tekstova

Ljubav prema materinjem jeziku, nacionalnoj kulturi i običajima započinje i stvara se u obitelji. No, tu ljubav za očuvanjem indetiteta potrebno je razvijati ne samo u obitelji, nego i na mjestu gdje djeca provode većinu svog vremena – u školi. Uvođenje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u sve osnovne škole u Srijemskoj Mitrovici predstavlja važan korak koji omogućava očuvanje nacionalnog indetiteta putem upoznavanja hrvatskog jezika i hrvatske kulture. Osim dječje želje za boljim upoznavanjem hrvatskog jezika i nacionalne kulture bila je potrebna i pomoć gradske uprave Srijemske Mitrovice, kako bi došlo do uvođenja ovog fakultativnog predmeta u škole. Zahvaljući svesrdnoj pomoći zastupnika u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine dr. Nenada Lemajića i glavne školske inspektorice Snežane Konjević, učinjen je korak koji Srijemsku Mitrovicu predstavlja kao sredinu koja ima razumijevanja za pripadnike nacionalnih manjina i njihovu želju za očuvanjem svog nacionalnog indetiteta.

 

AFIRMACIJA 

MULTIETNIČKIH 

VRIJEDNOSTI

 

»Uvođenje nastave hrvatskog jezika u općini Srijemska Mitrovica pripremano je u pedagoškom i političkom smislu tijekom posljednje dvije godine«, kaže pokrajinski zastupnik dr. Nenad Lemajić. »Suradnja lokalne samouprave i hrvatske zajednice dala je sjajne rezultate. Afirmacija obrazovanja na hrvatskom jeziku u našoj općini samo je još jedan korak u afirmaciji multietničkih vrijednosti ove sredine. Uvjeren sam da će sada težnje ogromne većine građana prema afirmaciji europskih vrijednosti življenja dobiti i svoj pun institucionalni okvir. U svega sedam godina pređen je veliki put koji je otpočeo javnim djelovanjem kulturnih udruga nacionalnih zajednica u vlastitoj sredini i vraćanjem imovine koja im je u lošim vremenima nasilno oduzeta, da bi danas te zajednice postigle punu afirmaciju na polju kulture, obrazovanja, politike i ekonomije. Zbog problema vezanih uz prevladavanje negativnog naslijeđa iz prošlosti, koje je trebalo svladati korak po korak, hrvatska nacionalna zajednica je posljednja postigla ovu razinu afirmacije. Uvjeren sam da će upravo ona, kao najbrojnija u našoj općini, biti nositelj pozitivnih aktivnosti na daljnjoj afirmaciji općine.«

Dr. Nenad Lemajić smatra kako je za ovaj uspjeh, pokraj dobre koordinacije, bilo potrebno i puno povjerenje ključnih ljudi lokalne samouprave i hrvatske zajednice. »Ali, to je bio najmanji problem, jer svi smo mi Mitrovčani spremni raditi u korist afirmacije pozitivnih vrijednosti našeg grada«, kaže dr. Lemajić. »Teško je nekoga posebno izdvojiti, a da se ne ogriješimo o mnoge druge. Doista, više desetina ljudi je marljivo radilo na rješavanju problema. Spominjući dvojicu gradonačelnika, Zorana Miščevića i Branislava Nedimovića, kao i župnika Eduarda Španovića, kao nositelje ovih procesa, vjerujem da se nećemo ogriješiti niti o ostale koji su iz sveg srca i s mnogo entuzijazma podržali ovaj proces.«

 

HRVATSKA DRŽAVA I 

HRVATSKE STRANKE

 

Bitnu ulogu u pomoći očuvanja nacionalnog indetiteta mora imati i matična država, koja svim članovima svoje dijaspore, a prvenstveno djeci, mora pružiti svu potrebnu pomoć i odnositi se kao prema svim svojim građanima, kako bi se postigla što bolja povezanost dijaspore s matičnom državom. Hrvatske nacionalne stranke u Vojvodini svojim zalaganjem također moraju omogućiti svu potrebnu pomoć za razvitak nacionalne svijesti, prvenstveno u obliku uvođenja nacionalnih predmeta na onim mjestima gdje je prepoznata potreba za njima.

»Raspadom zajedničke države i razvojem događaja nakon toga, pojavila se potreba očuvanja kulturnog i nacionalnog indetiteta hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini«, pojašnjava predsjednik Mjesne organizacije DSHV-a Srijemska Mitrovica 2 i član Gradskog vijeća Zlatko Načev. »Odrasli su kroz ranije godine upoznali hrvatski jezik i tradiciju, uključeni su u razna kulturno-umjetnička društva, a sada je potrebna edukacija djece. Potrebno je kroz organizaciju predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture djeci približiti hrvatsku kulturu radi očuvanja nacionalnog indetiteta. Prve aktivnosti na planu učenja hrvatskog jezika poduzete su u okviru Hrvatskog kulturnog centra ‘Srijem’, a kako je vrijeme odmicalo broj zainteresirane djece se sve više povećavao. Stoga smo pristupili planu uvođenja hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u osnovne škole, jer je blizu stotinu djece izrazilo želju da pohađa ovaj predmet. Učinak uvođenja hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture bit će višestruk, jer će biti poštovano Ustavom zajamčeno pravo o izučavanju materinjeg jezika, a s druge strane lokalno većinsko stanovništvo bolje će se upoznati s našom zajednicom, te će ovaj čin sigurno pridonijeti razvoju tolerancije i jačanju zajedništva.«

 

OBITELJ

 

Želja za učenjem nacionalne kulture na koncu ovisi o samoj djeci, ali obiteljski odgoj i usmjerenje roditelja od presudnog su značaja, jer osnovni pokretač mora biti želja roditelja da djeci prenesu svoju nacionalnu kulturu koju su naslijedili od svojih roditelja.

»Mi, kao roditelji, odlučili smo uputiti djecu na nastavu, jer smatramo da su učenje i poznavanje hrvatskog jezika i kulture bogatstvo za svakog«, kaže Damir Pismestrović. »Nadamo se da će to znanje dati posebnu kvalitetu u izgradnji osobnosti.  Neiscrpno bogatstvo jezika i kulture djeci pruža različite mogućnosti za njihovo osobno usavršavanje i napredovanje. Pohađanjem nastave i učenjem može se doći do stvaranja kontakata dijaspore  s matičnom domovinom, što i jednima i drugima može biti poticaj za bolje povezivanje u budućnosti.« 

Pismestrović dodaje kako su mitrovačka djeca od ranije djelomično upoznata s hrvatskim jezikom kroz vjeronauk i vjerski odgoj, ali da je to njihovo znanje potrebno proširiti i sistematizirati tako da bi djeca doista mogla reći kako znaju hrvatski jezik.

Kao roditelj zadovoljan je i Krešimir Duić: 

»Upisali smo djecu na nastavu hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture jer su djeca sama izrazila interes za pohađanje te nastave. Kao roditelji smatramo da time svojoj djeci možemo omogućiti da malo bolje upoznaju svoju kulturu, jezik i tradiciju«, kaže Krešimir Duić. »Djeca su do sada upoznala pjesme i igre Hrvata iz Srijema. Imali su prigodu upoznati radove ručne izrade iz radionice koja je pod pokroviteljstvom Hrvatskog kulturnog centra ‘Srijem’. Očekujemo da će proširiti već postojeće znanje glede jezika i kulturne baštine svog naroda, što će im biti od koristi u daljnjoj budućnosti«.