Arhiv tekstova

U skladu s početkom nove školske godine, u idućim ćemo tekstovima više pozornosti posvetiti zdravlju naših najmlađih, djece i tinejdžera. Najprije ćemo govoriti o pravilnom izboru đačke torbe i pojavi krivljenja kralježnice kod djece, a zatim ćemo obrađivati teme kao što su: ozljede kod djece, poremećaji pozornosti, poremećaji govora i vida kod djece, noćno mokrenje kod djece, poremećaji prehrane i napadaji panike kod tinejdžera, pojava osipnih bolesti – koje su osobito česte kada se dijete uključi u školski ili predškolski kolektiv i slično.

 

Pravilan izbor školske torbe 

 

Na samom početku dječjeg školovanja moramo pomoći djeci da se pravilno razvijaju i ne ugroze svoje zdravlje. Jedan od načina da roditelj uspije u ovome je i pravilan izbor školske torbe, ali i radnog stola i stolca. Većina djece ovog uzrasta još nema dovoljno zrele mišiće kojima treba nositi vlastito tijelo i zato prije svega treba povesti računa o veličini i težini prazne školske torbe. Stručnjaci su izračunali kako je dopuštena težina pune školske torbe koju dijete smije nositi oko 10-15 posto njegove tjelesne težine. Zato treba voditi računa i o veličini i težini ne samo torbe, nego i školskog pribora (bilježnice s manje listova i bez debelih korica, pernice sa što manje olovaka i flomastera). 

Na leđnoj strani torbe treba postojati ojačanje, naramenice trebaju biti široke i mekane kako se ne bi usijecale u ramena. Najbolje je da postoji i remen koji se zakopča oko struka i tako se dobiva još jedna točka oslonca. Dno ranca ne smije ići ispod struka, a vrh mora biti ispod linije ramena. Također je važno i pravilno nošenje ranca: nosi se na oba ramena, nikako prebačen preko jednog, ili u ruci.

Posljedice neadekvatnih školskih torbi i nepravilnog nošenja su loše držanje djeteta i deformiteti kralježnice i stopala. Od svih ovih poremećaja najrasprostranjenija je skolioza, odnosno bočno ili postranično krivljenje kralježnice.

 

Skolioza 

 

Skolioza je progresivna iskrivljenost kralježnice na lijevu ili desnu stranu u obliku slova »C« ili na obje strane u obliku slova »S«. Katkad je prisutna i na rođenju, ali se najčešće javlja, odnosno uoči, između 10. i 14. godine te se, kako dijete raste, intezivno pogoršava. Ova »tiha« bolest razvija se postupno, najčešće ne izaziva bolove i obično je teža i dramatičnije napreduje kod djevojčica. Dijete koje ima skoliozu ili njene početke možemo prepoznati po sljedećem:

* Čini se kako se čitavo tijelo naginje na jednu stranu

* Čini se kako su ramena nejednake visine, pri čemu je jedna lopatica izbočenija od druge

* Jedna noga se čini dužom od druge

* Bokovi izgledaju nejednake visine

* Leđa izgledaju pogrbljena i nagnuta prema naprijed

* Gledano s prednje strane izgleda kako su rebra jedne strane izbočenija i jače međusobno razmaknuta.

 

Svakako je neohodno odmah se obratiti liječniku – pedijatru, ukoliko primijetite bilo koji od navedenih poremećaja kod vašeg djeteta. Iako je cilj da se ovakve promjene na kralježnici uoče u najranijem stadiju, pa i od strane roditelja, u praksi se one otkrivaju na redovitim liječničkim pregledima djece kada se ovisno o težini poremećaja počinje s njihovim liječenjem. Prihvaćeni načini liječenja u najranijoj fazi su poseban program vježbi – fizikalne terapije – koje se mogu raditi kako u kućnim uvjetima tako i pod kontrolom stručno osposobljene osobe, fizioterapeuta. Ortopedski potporni aparat koji se pravi tako da pristaje trupu bolesnika nosi se radi držanja trupa uspravnim, oko 23 sata dnevno, sve dok kosti ne prestanu rasti (do 16., odnosno do 18. godine). Za veću iskrivljenost potreban je kirurški zahvat kojim se duž kralježnice usađuju metalne šipke i ispravlja zakrivljenost.