Arhiv tekstova

Formiranje Nacionalnog vijeća za kulturu, definiranje općeg nacionalnog interesa u području kulture i poboljšanje socijalnog položaja samostalnih umjetnika – neke od najvažnijih točaka novog Zakona o kulturi što ga je u ponedjeljak usvojila Skupština Srbije. Očekuje se da će ovim zakonom, nakon 17 godina, područje kulture biti sustavno uređeno. 

Nacionalno vijeće za kulturu će, prema novom zakonu, imati 19 članova, među kojima će biti istaknuti umjetnici i stručnjaci u kulturi, zaposleni u ustanovama kulture, predstavnici reprezentativnih udruga, SANU-a, Univerziteta umjetnosti i vijeća nacionalnih manjina. Članove tog vijeća bira Skupština, na prijedlog Vlade. Strategiju kulturnog razvoja donosit će Skupština Srbije, na prijedlog Vlade, a tim aktom bit će definirani ciljevi i prioriteti kulturnog razvoja, međunarodna suradnja u području znanstvenog i istraživačkog rada, edukacije, kreativne industrije i kulturnog turizma – na razdoblje od 10 godina. Autonomna pokrajina, u cilju provođenja kulturne politike na svojem teritoriju, donosit će vlastiti program razvoja kulture za koji će sredstva biti osigurana u proračunu pokrajine. 

Nacionalno vijeće za kulturu bit će obrazovano u roku od šest mjeseci, a strategija kulturnog razvoja bit će donesena u roku od jedne godine od dana stupanja zakona na snagu. 

Neke od novina Zakona o kulturi su i biranje ravnatelja ustanova kulture na natječajima, na razdoblje od četiri godine, uz periodičnu procjenu rezultata njihovog rada, kao i jasnije definiranje uloge upravnih odbora u ustanovama kulture.

Poseban segment zakona posvećen je statusu i položaju domaćih stvaralaca, odnosno načinu na koji se umjetnici, samostalni umjetnici, samostalni stručnjaci u području kulture i samostalni umjetnici-poduzetnici mogu udruživati. 

Precizno su definirane ustanove i manifestacije od posebnog značaja za srpsku kulturu i njihovo financiranje, rad fondova za kulturu i način privatizacije kulturnih ustanova. 

Zakonom su propisane i obveze države da potiče kulturnu produkciju i očuvanje kulturnog i povijesnog naslijeđa, demokratičnost kulturne politike, kao i decentralizaciju u organiziranju i financiranju kulturnih djelatnosti. Posebna pozornost posvećena je poticanju tržišta umjetničkih djela i drugih kulturnih tvorevina, donatorstva, mecenstva i sponzorstva u kulturi, amaterskog stvaralaštva, kao i kulturnog stvaralaštva osoba s invaliditetom.

Opći zakon o kulturi posljednji puta je donesen 1992. godine, a izrada novog zakonskog akta počela je još 2002. godine. Primjena novog Zakona u kulturi očekuje se od sredine 2010. godine.