Arhiv tekstova

U svetištu sv. Ive u Podmilačju kod Jajca u nedjelju 30. kolovoza, misnim je slavljem proslavljena 800. obljetnica utemeljenja franjevačkog pokreta i reda za provincije manje braće Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i za sve ostale franjevačke zajednice, a 28 ih je u objema državama. Na hodočašće je došlo i više od pet tisuća vjernika iz mnogih župa diljem BiH i Hrvatske, kao manjih hodočasničkih skupina iz inozemstva. 

Svi su u prekrasnom svečanom ozračju slušali propovijed koju je držao provincijal provincije sv. Jeronima iz Zadra fra Josip Sopta. Naglasio je kako neće snažnim riječima opisivati ulogu franjevaca i franjevačku karizmu, nego jednostavno poručiti kako franjevci i dalje žele nastaviti stopama njihovog utemeljitelja sv. Franje Asiškog.

 

Franjevački pokret 

jedan od najbrojnijih

 

Okupljene vjernike u Podmilačju pozdravili su i provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran i splitski provincijal fra Željko Tolić. Provincijal Bosne Srebrene je ujedno i najavio završno slavlje obilježavanja 800 godina franjevačkog reda za redovnike i redovnice za 16. 17. i 18. rujna u Sigetu, te 19. rujna u zagrebačkoj katedrali, a euharistijsko slavlje predvodit će kardinal mons. Josip Bozanić. 

Inače, provincija Bosna Srebrna i hercegovačka franjevačka provincija za 7. listopada planiraju organizirati završnu proslavu ove obljetnice u Širokom Brijegu.

Na nedavnoj konferenciji za novinare u Sarajevu, vikar provincije Bosne Srebrene fra Marijan Karaula istaknuo je nekoliko važnijih točaka iz povijesti franjevačkog reda od utemeljenja do danas, kao i važnije podatke iz bosanskohercegovačke franjevačke povijesti. Fra Marijan je, između ostalog, istaknuo kako je franjevački pokret danas jedan od najbrojnijih pokreta u Katoličkoj crkvi i da broji preko milijun članova. 

Nazočnima se obratila i s. Ivanka Mihaljević, provincijalka Bosansko-hrvatske provincije sestara franjevki, upoznavši ih s raznolikošću franjevačke obitelji. Franjevačku obitelj čine tri reda. Prvi franjevački red čine opservanti, konventualci i kapucini. Drugi red je red sestara klarisa, dok treći red čine aktivne sestre i fratri, a koji se dijeli na samostanski i svjetovni red. Sestra Ivanka je istaknula kako treći red u svijetu danas sačinjavaju 22 muške i 382 ženske kongregacije. 

Provincijal Bosne Srebrene, fra Lovoro Gavran, nazočnima je uputio nekoliko riječi o dosadašnjem obilježavanju obljetnice. 

 

U Bosnu franjevci 

došli 1291. godine

 

U godini proslave održano je niz značajnih događaja i molitvenih susreta: obnavljanje franjevačkog svjetovnog reda franjevačkom mladeži, obnova samostana, izdavanje knjiga te koncerti. Vikar provincije Bosne Srebrene fra Karaula podsjetio je na 1209. godinu kada je sveti Franjo Asiški dobio dopust od pape Inocenta III. da on i njegovi sljedbenici mogu ispovijedati i živjeti od svog nauka. 

Sv. Franjo svoju je zajednicu nazvao Redom manje braće, dok je narod kasnije taj red po imenu njegovog utemeljitelja nazvao franjevcima. 

U Bosnu su iz Italije franjevci došli 1291. godine, osnovavši provinciju Bosnu Srebrenu te više od 30 samostana. Danas postoje dvije provincije – uz Bosnu Srebrenu tu je i hercegovačka provincija uznesenja Blažene Djevice Marije.