Arhiv tekstova

Skupština Srbije posljednjeg je dana kolovoza usvojila izmjene Zakona o javnom informiranju, kojima su pooštrene kaznene mjere za kršenje profesionalnih normi. Izmjenama se predviđaju drakonske kazne za kršenje pretpostavke nevinosti i objavljivanje informacija koje mogu ugroziti razvoj malodobnika i ukoliko je malodobnik učinjen prepoznatljivim u informaciji koja može povrijediti njegovo pravo ili interes. Vlada Srbije je Prijedlog zakona usvojila još 9. srpnja, ali poslije oštrih kritika novinarskih udruga i javnosti, ovaj zakon je ipak izmijenjen amandmanima.

Osim izmjena Zakona o javnom informiranju, zastupnici su se izjašnjavali o još 23 zakonska prijedloga, među kojima je bio i Prijedlog zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. Usvajanjem ovog dugo očekivanog zakona, reguliraju se ovlasti nacionalnih vijeća, postupak izbora i osnovne crte financiranja.

 

Zakon (malo) izmijenjen amandmanima

 

Poslije ljetne stanke u radu Skupštine i brojnih polemika u povodu predloženih izmjena Zakona o javnom informiranju, na sjednici Skupštine se okupilo svih 250 zastupnika, što se vrlo rijetko događa. No, u ključnom trenutku glasovanja za ove izmjene u skupštinskoj je dvorani bilo 225 zastupnika. Za zakonski prijedlog glasovalo je 125 zastupnika vladajuće koalicije, osim zastup-nika Socijalističke partije Srbije koji su bili suzdržani, ali su osigurali kvorum. Većinu za usvajanje ovog zakonskog prijedloga osigurala je Liberalno-demokratska partija. Protiv zakonskih izmjena glasovali su zastupnici Srpske radikalne stranke i koalicija Demokratske stranke Srbije i Nove Srbije, kao i zastupnici Jedinstvene Srbije, dok su zastupnici Srpske napredne stranke prije glasovanja napustili skupštinsku dvoranu.

Zastupnici su prije glasovanja o zakonskim izmjenama usvojili šest vladinih amandmana, među kojima i amandman kojim se ukida obveza postojanja osnivačkog kapitala, jer je prvobitno zakon predviđao postojanje obveznog osnivačkog uloga od 50.000 eura. Osim vladinih amandamana, usvojen je i amandman zastupnice SRS-a, kojim je ukinuta odredba po kojoj bi medij kojemu je račun u blokadi dulje od 90 dana bio ugašen.

»Bio sam siguran i prije ove sjednice da izmjene Zakona o javnom informiranju neće podijeliti vladajuću koaliciju, o čemu se dosta spekuliralo. Zakon nije idealan, ali je poboljšan usvojenim amandmanima, a sigurno će utjecati na sređivanje stanja u medijskom prostoru«, kaže za Hrvatsku riječ zastupnik u Skupštini Srbije i predsjednik DSHV-s Petar Kuntić.

Predsjednik Boris Tadić potpisao je istoga dana Zakon o izmjenama i dopunama zakona o javnom informiranju, koji je usvojila Skupština Srbije.

 

Različita mišljenja 

novinarskih udruga

 

Prije početka sjednice parlamenta, članovi Udruženja novinara Srbije predali su Skupštini Srbije  peticiju kojom su pozvali zastupnike da glasuju protiv predloženih izmjena Zakona o javnom informiranju, a prosvjed su održali ispred Doma Skupštine. Predsjednica UNS-a Ljiljana Smajlović je izjavila kako će ta udruga u slučaju da zakon bude usvojen tražiti od Ustavnog suda da se izjasni o njegovoj ustavnosti, kao i da će biti upućena predstavka Europskom sudu za ljudska prava, prenosi B92.

Predsjednica Nezavisnog udruženja novinara Srbije Nadežda Gaće rekla je za Blic, kako je ta udruga protiv bilo kakvog oblika zabrane. »Izreci kaznu, a nemoj zabranjivati. Tko bude pisao objektivno, nema razloga za strah od autocenzure«. 

NUNS je u svome priopćenju pozvao mjerodavna tijela da »odgovorno i neselektivno primjenjuju izmjene i dopune Zakona o javnom informiranju, a vlast da bez zastoja predloži, usvoji i potom u optimalnom roku provede obećanu medijsku strategiju i reformu medijskog zakonodavstva«, prenosi agencija Beta. 

Nezavisno društvo novinara Vojvodine skrenulo je pozornost da mediji postoje i izvan Beograda i da su ti mediji najčešće na meti lokalnih moćnika, te da zbog toga, kako kaže u izjavi za Hrvatsku riječ predsjednik NDNV-a Dinko Gruhonjić, ovo društvo novinara izražava bojazan da će se ionako brojne tužbe protiv lokalnih ili regionalnih medija drastično uvećati s ciljem da se »neposlušni« mediji ušutkaju od strane lokalnih moćnika.

 

Zakon o nacionalnim vijećima 

 

Sjednica 11. izvanrednog zasjedanja Skupštine Srbije nastavljena je glasovanjem o preostala 23 zakonska prijedloga na koje je bilo podneseno oko 2000 amandmana, među kojima je bio i Prijedlog novog zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina.

»Kada budemo dobili tekst usvojenog zakona u ovom izmijenjenom obliku, prvo ćemo utvrditi koje su naše odgovornosti i ovlasti. Sadašnji sazivi nacionalnih vijeća ostaju u funkciji do izbora novih saziva, a to znači da će trebati obaviti pripreme za izborni postupak. Mislim da naša institucija treba raditi na profesionalnim osnovama i tako se trebamo organizirati, jer nam usvojeni zakon pruža mogućnosti za opsežniji rad«, kaže predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat.

Komentirajući usvojeni zakon, predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća László Józsa kaže za Hrvatsku riječ kako usvojeni zakon, na koji su nacionalne manjine dugo čekale, ne sadrži prazne riječi, nego, naprotiv, mogućnost donošenja važnih odluka o stvarnosti i budućnosti nacionalnih manjina.

»Bez obzira što su nacionalne manjine dugo, predugo čekale na donošenje novog zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, trebamo biti zadovoljni. Nije na radost samo puka činjenica donošenja ovoga zakona, nego raduju sadržajni elementi ovoga zakona koji govore u prilog nacionalnih manjina. Zakon sadrži mogućnosti razvoja manjinske samouprave, a upravo su manjinske samouprave tijela koja omogućuju da posredstvom svojih izabranih predstavnika manjinske zajednice odlučuju o pitanjima koja su najbitnija za održavanje nacionalne samosvijesti pripadnika manjinskih zajednica. Prema tome, mišljenja sam da smo i ovim zakonom, kao i prethodnim zakonom o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina koji je usvojen 2002. godine, doslovce zakoračili u 21. stoljeće. Ovo je definitivno novo poglavlje odnosa većine i manjine u Srbiji. Hoću reći kako ovo novo poglavlje pruža doista velike mogućnosti za nacionalne manjine i to nisu prazne riječi koje sadrži ovaj zakon. Naprotiv, usvojeni zakon pruža velike mogućnosti predstavnicima nacionalnih manjina da donose važne validne odluke o stvarnosti i budućnosti nacionalnih manjina u područjima koja su propisana ovim zakonom, a to su: obrazovanje, informiranje, službena uporaba jezika i kultura«.

László Józsa ističe kako je možda prva refleksija nakon usvajanja novog zakona o nacionalnim vijećima da su prvi koraci za nacionalne manjine izbori za novi saziv nacionalnih vijeća, međutim smatra kako je do tih izbora još dug put.

»Treba biti ‘naoružan dobrom vremenskom kalkulacijom’, trebamo znati kako se moraju usvojiti još i određeni podzakonski akti, a treba i osigurati vremenski prostor za mogućnost upisivanja u posebne biračke popise nacionalnih manjina, jer usvojeni zakon predviđa mogućnost neposrednih izbora za nacionalna vijeća ako se do dana raspisivanja izbora na posebni birački popis nacionalne manjine upiše više od 50 posto od ukupnog broja pripadnika nacionalne manjine, prema posljednjem popisu pučanstva, umanjenog za 20 posto. Sve je to jedan ‘rokovnik’ koji nam govori kako se izbori za novi saziv nacionalnih vijeća neće moći održati prije sljedećeg ljeta«, kaže László Józsa i napominje kako je pred sadašnjim sazivima nacionalnih vijeća veliki posao.

»Trebat će obaviti pripreme za izborni postupak, a zakonske odredbe o ovlastima i odgovornostima omogućuju nam rad u obliku neke ‘manje lokalne samouprave’ u odnosu na prijašnje mogućnosti rada nacionalnih vijeća. Morat ćemo odgovoriti na nove izazove, donositi odluke, promptno reagirati na određene upravo-pravne zadaće. Ovo će biti jedno novo poglavlje u funkcioniranju nacionalnih vijeća«, kaže László Józsa.