Arhiv tekstova

Klima-uređaji su odavno postali standard, a ne luksuz. Oni mogu povoljno utjecati na zdravlje, ali samo kada se pravilno upotrebljavaju. Mjesto na kojem je uređaj postavljen, temperatura hlađenja prostorije, redovito čišćenje i servisiranje, ali i pravilan izbor tehničkih karakteristika klima-uređaja umnogome utječu na zdravlje osoba koje borave u prostoriji rashlađenoj klima-uređajem. 

Iako se sve češće govori o štetnom utjecaju klima-uređaja na zdravlje, osim u rashlađivanju i stvaranju prijatne atmosfere u domu, on može pomoći i ukoliko osoba pati od nekih bolesti, prvenstveno od alergije. Kod astme i bronhitisa klima-uređaji s dobrim sustavom filtriranja zraka kojim se iz stana uklanjaju mikroskopski zagađivači, uključujući i prašinu, polen i dlake domaćih životinja, dobro su rješenje. Ovaj efekt klima-uređaja će se postići samo ukoliko se filtri čiste tjedno, mjesečno ili, pak, godišnje u ovisnosti od namjene prostorije, broja pušača u njoj i vrste i kvalitete uređaja. 

Iako je klima-uređaj korisna sprava protiv ljetne vrućine i žege, barem u vlastitom domu ili uredu, ne treba zaboraviti da ponekad može biti itekako štetna po zdravlje. U svijetu su registrirane bolesti koje se uglavnom vezuju za velike klimatizacijske sustave, gde se u kanalima za dovod zraka, zbog povećanja vlažnosti zraka razvijaju bakterije. 

Klimatizacija kućnih i kancelarijskih prostorija u kojima boravimo pogoršava efekte artritisa i neuritisa. Rapidna promjena tjelesne temperature dovodi do pojave ljetnih prehlada, veće podložnosti prehladama i gripi, problema sa sinusima i slično. Poslije izlaganja »zime iz klime«, nisu rijetki ni ukočenost i bolovi u vratu, bol u mišićima, glavobolja i umor, iritacija sluznice, kada se javlja konjuktivitis i pojačano curenje iz nosa. Mišići leđa i ramena podložni su grčenju, ali prave nevolje obično nastaju tek kad se izađe iz rashlađene prostorije. Kod djece, hladnoća u stanu može dovesti do upale uha.

Dokazano je da organizam doživi stres kada zagrijan uđe u klimatiziranu prostoriju. S druge strane, osobe koje dugo vremena provedu u klimatiziranoj prostoriji teže se prilagođavaju na visoke vanjske temperature, te temperaturna razlika između vanjske i temperature u klimatiziranoj prostoriji veća od 10 stupnjeva može izazvati toplotni udar. 

Na što treba obratiti pažnju prilikom upotrebe klima-uređaja ili drugih rashladnih uređaja u prostoriji:

* Ljetno rashlađivanje mora biti umjereno

U klimatiziranim se prostorijama ne treba zadržavati u blizini otvora za zrak na klima-uređaju i nikada ne treba držati prijenosni klima-uređaj, kao ni ventilator, blizu mjesta gdje se nalazite (optimalna udaljenost je dva do tri metra).

* Temperaturna razlika izvana i klimatizirane prostorije ne bi smjela biti veća od pet, šest stupnjeva. Dakle, ako je vani 32 stupnja, termostat namjestiti na 26 ili 27 stupnjeva.

Nikada ne treba temperaturu na termostatu držati niže od 23 stupnja, jer je to odgovarajuća temperatura za organizam. Na ovaj način se izbjegava znojenje, ali i prehlade. 

* Noću u spavaćoj sobi temperatura može biti i nekoliko stupnjeva viša, jer se metabolizam tijekom sna usporava i organizam slabije koristi svoje mehanizme za rashlađivanje.

* Vlažna, prljava i tamna mjesta unutar klima-uređaja pogoduju razmnožavanju bakterija, plijesni i gljivica, zbog čega je neophodno redovito održavanje klima-uređaja.

 

VENTILATOR ILI 

KLIMA-UREĐAJ? 

 

Ventilatori mogu olakšati podnošenje visokih temperatura. No, ukoliko vanjska temperatura naraste iznad 30 stupnjeva, ventilator će biti manje efikasan od klima-uređaja ili tuširanja hladnom vodom.