Arhiv tekstova

Hrvatska po svojoj površini i broju stanovnika spada među manje europske i svjetske države, ali to nikada nije umanjilo njen znanstveni doprinos svijetu, dapače Hrvatska je iznimno puno pridonijela svijetskim otkrićima. 

 

Kravata

 

Kravatu ne možemo svrstati u znanstvene pronalaske, ali je možemo svrstati u jednu od najvažnijih stvari koju svakodnevno koriste milijuni ljudi a čije podrijetlo je Hrvatska. Podrijetlo je potvrđeno u  francuskoj monografiji Le grande histoire de la cravate (autor Francois Chaille). 

Dok je u Europi bjesnio Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.), u ovu su tragediju gurnuti i hrvatski vojnici koji su kao plaćenici bili u francuskoj vojsci. Zanimljivo je da su Hrvati, kao dio svoje tradicionalne odore, na sebi svojstven način vezali oko vrata slikovite rupce s izvezenim narodnim motivima ili samo u boji pukovnije kojoj su pripadali. Ovaj lijep »hrvatski stil« osvojio je probirljive Parižane u vrijeme Louisa XIV. i oni su usvojili novi modni predmet koji se nosio »a la Croate« (na hrvatski način). Taj je izraz ubrzo postao korijenom nove francuske riječi »cravate« i zahvaljujući dominantnoj francuskoj modi kao odjevni predmet ubrzo se proširio po cijelom svijetu.

Penkala

 

Eduard Slavoljub Penkala (1871.-1922.) premda najpoznatiji po izumu mehaničke kemijske olovke, koju i danas svi često zovemo penkalom, njegov rad obuhvaća oko 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike i zrakoplovstva te ostalih grana. Već je 1903. godine patentirao termofor, tri godine kasnije prvu mehaničku olovku na svijetu, a 1907. godine patentirao je i prvo nalivpero. Penkala je izumio i prvi efikasni prašak za rublje, zatim izbjeljivač rublja, prvi djelotvorni insekticid (Krepax). Njegov izum termofora je pomogao da Penkala ubrzo izumi i prvu  termos bocu, ubrzo pronalazi dinamometar i kočnicu za vagone, usavršio je gramofonsku iglu a osmislio je i usavršavao prislušne uređaje koji su korišteni u Prvom svjetskom ratu. Penkala se zanimao za aeronautiku te je napravio i proračunao nacrte za elise helikoptera, a 1909. je patentirao  osnove tehnologija za helikopter. Godine 1910. prema vlastitim nacrtima i idejama izradio je i zrakoplov, na kome je letio i prvi hrvatski pilot Dragutin Novak. 

 

Torpedo

 

Jedan hrvatski pronalazak doveo je do prave revolucije i promjene u pomorskom ratovanju. Riječ je o torpedu, izumu austro-ugraskog časnika hrvatskog podrijetla Ivana Lupisa. Vođen željom da stvori spravu za uništavanje brodova koja bi se mogla koristiti s brodova ili s postolja uz morsku obalu, 1860. godine nakon mnogih pokušaja stvoren je model od 6 metara nazvan »spasitelj obale«. Taj izum predstavlja caru Franji Josipu. Upoznaje se s britanskim stojarskim inženjerom Robertom Whiteheadom s kojim 1864. sklapa ugovor za usavršavanje izuma. Whitehead je dosta izmijenio prvobitni izum, ali je oduvijek priznavao Lupisu pravo na to otkriće. Ime torpedo je oružje dobilo po ribi čije je latinsko ime Torpedo Marmorata. 

 

Maglite

 

Svakako najpoznatija svjetska baterijska lampa koja se koristi u većini svjetskih vojski, policija, vatrogasnih službi i za mnoge druge svrhe je Maglite. Ono što je manje poznato je to da je ovu baterijsku lampu 1979. godine konstruirao u svojoj privatnoj tvrtki u Americi Antun Maglica podrijetlom iz Šibenika. 

 

Hidroelektrana

 

Prva hidroelektrana u svijetu sagrađena je na rijeci Krki. Sagradio ju je šibenski izumitelj i gradonačelnik Ante Šupuk, ali je nažalost krenula s radom dva dana nakon Forbesove hidroelektrane  (po Teslinom patentu) na slapovima Nijagare u SAD. Međutim, Šibenik je bio prvi grad na svijetu koji je imao električnu rasvjetu i izmjeničnu struju u kućama prije svih metropola u svijetu. 

Još su mnogi hrvatski izumitelji svojim izumima zadužili svijet: klasifikacija otisaka prstiju 1891. godine, »ikonofalangometrija« koja  je usvojena u cijeloj Južnoj Americi, prvi padobran i skok s njim 1617. godine s venecijanskog tornja, brodski kompas koji pokazuje sjever bez obzira na blizinu željeza ili magnetskih sila, današnje žarulje s volframovom niti, sustav vitla i čekrka za izvlačenje ribarskih mreža na brodovima koji se koristi u cijelom svijetu, tahograf, taksimetar i brzinomjer…, sve su to izumi hrvatskih izumitelja koji su unaprijedili svijet.