Arhiv tekstova

Dio strateškog opredjeljenja našega grada je da budemo gospodarska poveznica u regiji i da budemo jedna od onih regija koje će, odmah na kraju recesije, biti u gospodarskom zamahu, rekao je gradonačelnik Subotice Saša Vučinić otvarajući III. međunarodni i regionalni gospodarski sajam, koji je, od 24. do 27. kolovoza, u subotičkoj Dvorani sportova okupio više od 120 izlagača iz Mađarske (Budimpešte, Segedina, Györa, Kecskeméta), Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te domaćih.

Sajam je organiziralo Javno poduzeće »Subotičke tržnice«, a podržali su ga vojvođansko Izvršno vijeće, konzulati Mađarske i Hrvatske, te mađarska agencija za organiziranje sajamskih manifestacija ITD Hungary, putem koje je mađarska vlada financirala zajednički sajamski prostor za svoje izlagače. U odnosu na prošlogodišnji, sajam je ove godine imao oko 20 posto izlagača više, što potvrđuje važnost ove manifestacije, smatra Kornél Bajtai, član Gradskog vijeća zadužen za gospodarstvo. 

 

Neophodan je zakon 

o zemljištu

 

»Osobito mi je drago što ove godine imamo jače veze s Hrvatskom. Bilo je riječi o tome da će doći i gradonačelnik Zagreba, međutim, zbog godišnjih odmora to na kraju nije realizirano, ali radit ćemo i dalje na uspostavljanju te suradnje. Imali smo vrlo koristan razgovor s Krešimirom Bubalom, gradonačelnikom Osijeka. Budući da je između Srbije i Hrvatske raspisan IPA program natječaj EU, najvjerojatnije ćemo imati više zajedničkih projekata s Osijekom, koji je inače i naš bratski grad. Jedan od tih projekata bit će upravo u svezi s organizacijom sajmova«, kaže Bajtai.

U okviru sajma organizirana je konferencija »Europska Unija dolazi u Suboticu« na koju su bili pozvani diplomatski predstavnici nekoliko europskih zemalja. Bajtai ističe da upravo od ove konferencije očekuje najviše, jer su sudionicima predstavljeni gospodarski potencijali Subotice i mogućnosti ulaganja u gospodarstvo, ali su im podijeljeni i materijali o planiranim projektima koje oni mogu ponuditi svojim investitorima zainteresiranim za ulaganja. Na pitanje – je li Subotica spremna dočekati investitore, Bajtai kaže da još uvijek ima problema, ali se najzad krenulo s mrtve točke.

»Optimist sam i očekujem da ćemo na proljeće moći primiti investitore u industrijski park na mjestu bivše kasarne, i da ćemo ići bržim koracima. Radimo na tome da što više lokacija osposobimo za ulagače, ali najveći problem je u tome što je državno zemljište još uvijek državno, a ne gradsko. Iz Beograda nam obećavaju, ali nikako da se donese zakon o državnom zemljištu, nakon čega bi grad u svom vlasništvu imao veliki broj parcela i tada bi sve bilo lakše«, kaže Bajtai te dodaje, da kao i u ostalim zemljama tranzicija i kod nas ide istim tempom:

»Najprije smo imali banke, potom benzinske crpke, a sada smo još uvijek negdje kod trgovine. Nadam se da će uskoro početi izgradnja Metroa u Subotici, premda je ta tvrtka zbog krize zaustavila sva nova ulaganja, a zatim očekujem i da ćemo privući i neka proizvodna poduzeća.«

Subotica ima mogućnost privući značajan dio sredstava iz prekograničnog programa s Hrvatskom, stoga je dolazak osječkih poduzetnika i izaslanstva grada primljen s osobitim zanimanjem. Inače, posjet sajmu gradonačelnika Osijeka Krešimira Bubala bio je istodobno i njegov prvi službeni posjet Subotici otkako je od lipnja na novoj funkciji. On ističe da se za dobru suradnju s Vojvodinom zalagao i tijekom svoja dva prethodna mandata na mjestu župana Osječko-baranjske županije. 

 

Početak nove suradnje

 

»Upravo moj današnji dolazak znak je početka jedne nove suradnje, jer osim kulturne i sportske, potrebno je razvijati gospodarsku suradnju, a posebice nam se pruža mogućnost natjecati se za pretpristupne fondove i tu želim da budemo partneri. Budući da imate mladog gradonačelnika ne sumnjam da to tako neće i biti.«

Osječko-baranjska županija je regija koja je u Hrvatskoj privukla najviše sredstava iz pretpristupnih fondova, kroz gotovo stotinjak projekata osigurala je preko 23 milijuna eura, a jedan od posljednjih programa je poduzetnički inkubator za koji je Osijeku odobreno 1,43 miljuna eura bespovratnih sredstava. 

»Kad govorimo o prekograničnoj suradnji mi želimo vidjeti vas kao partnere, posebice iz ove regije i posebice iz Subotice. Puno smo radili s našim prijateljima iz Pečuha, županije Baranje i regije južnog zadunavlja, a recimo i da smo najprije kupili prostor u Briselu, zaposlili ljude i napravili najbolje top menadžere. Upravo često ističemo da je potrebno ulagati u ljude koji će provoditi projekte. Budući da nam se otvaraju fondovi želimo provoditi zajedničke programe i zato smo danas došli ovdje prezentirati ono što smo zacrtali, kako i na koji način smo do sada uzeli novce iz pretpristupnih fondova. Svjesni krize, svjesni recesije vidimo šansu baš upravo u tim fondovima, ali i u zajedničkim projektima koji nam se otvaraju kroz programske mogućnosti« kaže Bubalo. 

Inače, za programe prekogranične suradnje Srbije i Hrvatske Europska Unija je predvidjela skoro 590 milijuna eura. Kada je riječ o robnoj razmjeni ove dvije regije, unatoč smanjenom izvozu i uvozu u prvih šest mjeseci ove godine, Katarina Pekanov, tajnica Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Osijek, očekuje da će do kraja godine ona biti na razini prošlogodišnje. 

»Premda se nešto malo smanjio izvoz u Srbiju, ali isto tako se smanjio i uvoz iz Srbije, dakle, ta globalna kriza je u ovom trenutku došla do izražaja, međutim, čini mi se da će se bar ovaj dio dobrosusjedskih odnosa i robne razmjene s krajem godine negdje izjednačiti kao i u prošloj godini. Očekujem, zapravo, da će taj nivo izvoza i uvoza biti podjednak, jer kad su u pitanju ta naša gospodarstva, vaše i naše, dobro je što ne postoji govorna barijera, dakle, ljudi se razumiju, blizu su nam granice, sve se brzo odvija i zapravo je to dobro. Osim toga, naši su se ljudi dobro snašli i te komplemetarne robe se jako dobro razmjenjuju i s jedne i s druge strane«, kaže Pekanova te dodaje, da kroz sajamsko izlaganje očekuje prve kontakte s budućim kupcima.

 

Pomoć Mađarske 

na putu prema EU

 

»Često se kaže da je sve preuzeo internet, ali to nije točno, ljudi vole vidjeti proizvod i opipati robu, internet sasvim sigurno nije zamijenio sajmovanje. Od sajmovanja očekujem da  predstavljanje naše robe bude nekakav prvi kontakt s budućim kupcima i to se zapravo svake godine i događa. Istodobno, mi imamo sporazum sa subotičkom komorom o poslovnoj suradnji,  razmjenjujemo iskustva i prije dva mjeseca smo bili ovdje, odradili smo jako dobre bilateralne razgovore, naši ljudi su bili jako zadovoljni i napravili su dobre poslove. Sada su na sajmu Turistička zajednica Osijeka, Niveta, Kandit, dakle, dobar dio prepoznatljivih brendova koje poznaje tržište bivše Jugoslavije i koji su uvriježeni u našem narodu isto kao, recimo, vaš bombon ‘odžačar grla’, kojeg ja redovito kupujem u našim robnim kućama.«

Kada je riječ o razmjeni dobara između Vojvodine i Mađarske, ona se eksplozivno povećava posljednjih nekoliko godina, 2008. se za 60 posto povećala u odnosu na 2007. godinu, ocjenjuje László Süveges-Szabó, direktor ITD Hungary, te ističe da najznačajnije gospodarske veze između Mađarske i Srbije znače upravo veze s Vojvodinom.  

»Pokušavamo pomoći Srbiji u njenom nastojanju da se priključi EU, dajemo svu moguću pomoć sa znanjem, te pomoću međugranične suradnje nastojimo da ta pomoć bude sve učinkovitija. U posljednje vrijeme se u Srbiji velikim koracima krenulo u privatizaciju i mi bismo htjeli biti dio te privatizacije, stoga smo imali puno programa koji su bili u pravcu pomaganja ulaganja kapitala u privatizaciju, poglavito u Vojvodini. Između dvije države postoji i mješovita gospodarska grupacija koja donosi ciljeve i pravce razvoja dvije zemlje. Posljedica toga je to da je ove godine ITD dao punu podršku vezama između Srbije i Vojvodine i Mađarske, organizirali smo više sajmova u Beogradu, Novom Sadu i Subotici, i upriličili smo sastanke poslovnih ljudi u svim ovim gradovima, kako bismo poboljšali suradnju između mađarskih i vojvođanskih gospodarstvenika. Smatramo da će ovi sastanci biti pomoć za izlazak iz gospodarske krize.«

U odnosu na vojvođansku, mađarsko-hrvatska gospodarska suradnja je mnogo naprednija, kaže László Süveges-Szabó, no, on smatra da »možda ne bi trebalo govoriti o preprekama koje usporavaju tu suradnju, već o specifičnostima zemlje i zakona koji ovdje vladaju, a koji možda nisu u suglasnosti s mađarskim zakonima i mišljenjima.« 

»Ono što se sada događa u Srbiji, u Hrvatskoj je bilo osjetno prije šest, sedam godina, to je tada bilo jako burno, i baš zbog toga naše veze su drugačijeg karaktera. Osim gospodarskih veza, u Hrvatskoj sve veći značaj ima priprema za priključenje EU  i u tom smislu mi dajemo Hrvatskoj punu podršku. Sada smo na kraju jednog razdoblja i trebalo bi ponovno uraditi revidiranje naših stavova i sagledati mogućnosti zajedničkog razvoja, dakle, pred nama je kvalitativno novo razdoblje«, rekao je László Süveges-Szabó.