Arhiv tekstova
U nedjelju vrhunac slavlja
Povijesni zapisi kazuju da je Dužijanca prastari narodni običaj Hrvata Bunjevaca u Subotici i okolici, kojim se obilježava završetak žetve. Od jednostavne i skromne obiteljske svetkovine ova je svečanost izrasla je u veliku gradsku manifestaciju. Brojne manifestacije koje prethode proslavi Dužijance odraz su kulturnog i duhovnog bogatstva našega naroda.
Prva Dužijanca ovoga oblika proslavljena je davne 1911. godine, kada ju je osmislio i organizirao tadašnji župnik Župe sv. Roka u Keru mons. Blaško Rajić – Prisvitli Blaško Rajić, kako je u narodu bio zvan. Dužijanca je zapravo zahvala Bogu za primljene plodove i mukotrpan rad.
TAMBURAŠKO I RISARSKO VEČE: »Dužijanca se slavi, osim u samom gradu, i u mjestima oko Subotice. Najprije svatko na svoj način proslavi Dužijancu, a onda svi skupa proslavimo ovu svečanost u našem gradu, Subotici. U sklopu ove ma-nifestacije organiziraju se razne izložbe, književne večeri i druga slavlja, no sama centralna svečanost se proslavlja jedan dan i zapravo Dužijanca je u nedjelju, kada se slavi svečana sv. Euharistija«, kaže predsjednik Organizacijskog odbora Du-žijance 2004. Grgo Kujundžić.
Da bi se pokazala sva kulturna baština i ljepota običaja našega naroda, organiziraju se prigodne večeri na kojima je sve to objedinjeno u ljepoti naše pjesme, igre i običaja. Ono što je pred nama jest »Tamburaška večer« koja se organizira u petak 6. kolovoza. »Tu večer na gradskom trgu u Subotici nastupit će tamburaški orkestri iz cijele Vojvodine, predstavit će se ovogodišnji bandaš i bandašica, te će uslijediti izbor najljepših parova, pratioca ovogodišnjeg bandaša i bandašice. Svi mladi koji se žele kandidirati za pratioce moraju biti odjeveni u bunjevačku nošnju. Svake godine radi izbora formira se žiri koji na osnovu određenih pravila boduje i na taj način bira najljepše parove«, pojaš-njava Grgo Kujundžić. U subotu, prije same centralne proslave Dužijance, organizira se »Risarska večer«, kada se na simboličan način prikazuje nekadašnje pogađanje oko cijene žita. Risari dolaze na trg gdje se dogovaraju s gazdom, a kada se dogovore, gazdarica iznosi čaše i vino da se nazdravi dogovoru. U sklopu ove večeri nastupaju kulturno umjetnička društva iz Subotice, okolice i inozemstva. Ova društva se predstavljaju s kratkim programom, a u nedjelju sudjeluju u svečanom mimohodu od Katedrale sv. Terezije Avilske pa sve do gradskog trga.
VRHUNAC SLAVLJA: Centralna pros-lava »Dužijance 2004.« počinje okuplja-njem bandaša i bandašica, risara i risaruša koji kreću, na svečanim zapregama, ispred Crkve sv. Roka gdje župnik ove župe bandašu i bandašici podijeli svečani blagoslov. Nakon toga u formiranoj koloni oni se svi upućuju prema subotičkoj Katedrali, ulaze u crkvu gdje ih dočekuje biskup i ako vremenski uvjeti dozvoljavaju pokraj crkve, na improviziranom oltaru, slijedi svečana sv. Euharistija, koja je vrhunac slavlja.
Nakon sv. mise formira se kolona u kojoj sudjeluju barjaktari na konjima, jahači, ri-sari s radnim priborom, djeca u nošnji, KUD-ovi, mladi u nošnji, bandaši i bandašice okolnih mjesta te na samom kraju ovogodišnji bandaš i bandašica. Na binu dolazi gradonačelnik i tada mu bandaš i bandašica predaju kruh od novog brašna. Nakon toga svi sudionici Dužijance skupa odigraju kolo i tim se činom završava proslava Dužijance na trgu.
Oko 18 sati istoga dana bandaš i bandašica posjećuju grob utemeljitelja ovakve Dužijance, grob Prisvitlog Blaška Rajića na Kerskom groblju. Nakon toga oko 19 stati počinje takozvano »Bandašicino kolo« u Župi sv. Roka.
U sklopu ove manifestacije organizira se i Likovna kolonija »Bunarić« koja se održava na Đuraševom salašu kraj Bunarića. Kolonija započinje 19. kolovoza u 18 sati i traje do 22. kolovoza.
Završna svečanost u okviru »Dužijance 2004.« jest Bunarićko proštenje. To je najveće subotičko Gospino svetište, koje okupi najveći broj vjernika na ovom području. Bunarićko proštenje ove godine započinje trodnevnicom, a sam vrhunac slavlja je u nedjelju 29. kolovoza.
