Arhiv tekstova

Vatra!?, povikao je netko, i toga trena vatreni jezici već su lizali jarbol visine desetak metara. U trenu, barka je potpuno izgorjela, no na sreću, ljudskih žrtava nije bilo. Osim kolateralne štete. Naime, Baranjci, inače panonski mornari, iznova su ostali i bez barke i bez mora, a što bi rekao Đorđe Balašević, to je već izuzetan peh.

Završna je to scena i najatraktivniji dio umjetničke kolonije Land Art Festivala »Slama 2009.«, koja se u malom baranjskom selu Lugu održava već četvrtu godinu zaredom, spaljivanje najveće zajedničke skulpture od slame, barke visoke 9 metara. No, nije student zapalio žito, već magistar kiparstva Nikola Faller, utemeljitelj ove jedinstvene manifestacije u Hrvatskoj, koja već četvrti puta okuplja dvadesetak umjetnika iz čitave regije – Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Srbije, a njihovi su radovi od slame mamili poglede više od tri tisuće posjetitelja na eko-gospodarstvu »Fallerovi dvor« kod Luga. Osim umjetnika, toga se vikenda dobrano oznojilo i više od 200 volontera, zatim članovi Udruge za terapijsko jahanje »Mogu«, Udruge branitelja iz Tovarnika i članica »Kuminog sela« i kulturni djelatnici poput »Druga« iz Osijeka i Jazzybel quarteta.

»Slamarke iz Tavankuta pronijele su diljem svijeta slavu umjetnosti od slame, a na taj trnovit put pošli smo i mi Baranjci«, rekla nam je predsjednica Udruge »Slama« u Lugu Silvana Faller, čije eko-gospodarstvo »Fallerovi dvori« krase skulpture od slame - tetrijeb, jarac, stećak, riječna zmija, srce od slame, snovolovka i mnoge druge, autora Andrassa Kuhleina iz Mađarske, Ivana Miletića iz BiH, Milene Obradović, Drage Stojakovića i Borisa Bogdanovića iz Srbije, Mariel Hühn, Ane Gizdić, Marije Sršen, Ane Pichler i Borisa Sekulića iz Hrvatske, te domaćih, baranjskih snaga, no za njih ćete svakako još čuti. »Udruga danas broji 18 članova, uglavnom akademske naobrazbe, članstvo se iz godine u godinu povećava, a planovi su ostvarenje nekolicine projekata zasnovanih na slami i jačanje prekogranične suradnje, te brendiranje suvenira od slame«.

Posjetitelja je bilo barem tri tisuće i to sa svih strana, jer za koloniju se več čulo nadaleko, i mogli su laganim hodom razgledati umjetnine od slame na čitavom prostoru gospodarstva, jer moto ukupne aktivnosti jest povratak prirodi, a za one koje su sunce, visoke temperature i zapara izmorili, organiziran je eko-taxi, konjska zaprega s obližnjeg obiteljskog gospodarstva »Orlov put«. I gastronomska je ponuda karakterizirala povratak prirodi, pa je na trpezi od slame ponuđeno sve iz vrta i voćnjaka – od paprike i rajčica do šljiva, bresaka, jabuka i grožđa, domaćeg kozjeg sira i kruha iz krušne peći i pekmeza iz »Kuminog sela«.

»Ova je manifestacija zaživjela kroz ove četiri godine i nema sumnje da će ostati tradicionalna«, rekao je Miroslav Faller, čiji su sinovi Erich i Nikola duša ove nadasve lijepe umjetničke kolonije. Ovaj značajan ekološki projekt prepoznali su od samoga početka Osječko-baranjska županije i Općina Bilje, a od ove godine i Ministarstvo zaštite okoliša, te Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, pa će se vrlo skoro još više znati o hrvatskom festivalu slame u baranjskom selu Lugu.